IV. gimnazija „Marko Marulić“, Split
Mentorica: Natalija Palčić
Kvalitetno obrazovanje – 4. globalni cilj održivog razvoja – naziv je i tema našeg ovogodišnjeg školskog projekta. S konkretnim radom na projektu započeli smo u siječnju, i to na izbornoj nastavi Politike i gospodarstva tijekom koje smo osmišljavali sve planove i aktivnosti te ih nakon „provjere“ na svojim satovima dijelili s drugim kolegama učenicima i širom javnosti. U aktivnostima na izbornoj nastavi PiG-a bilo je uključeno 80-ak učenika, a u otvorenim aktivnostima sudjelovali su i drugi učenici. O svim aktivnostima redovito smo izvještavali javnost putem naših mrežnih stranica.
Tijekom siječnja smo se upoznavali s Agendom 2030 i globalnim ciljevima. Učenici su dobili zadatak istražiti temu Agende 2030 i odabrati neke ciljeve od svojeg interesa.
Nakon obavljenog istraživanja učenici su svojim kolegama učenicima obrazložili donošenje Agende 2030 te su naveli i pojasnili odabrane globalne ciljeve. Iz obrazloženja smo zaključili da je cilj Agende kao globalne političke platforme da države članice UN-a zajedničkim snagama djeluju na rješavanju brojnih izazova na gospodarskom, političkom, socijalnom i okolišnom planu te da zajedničkim nastojanjima svih provoditelja Agende i donošenjem kvalitetnih strategija treba doprinijeti izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta za ljude i planet.
Tijekom veljače usredotočili smo se na globalni cilj – kvalitetno obrazovanje te smo odlučili detaljnije ga istraživali otkrivajući njegovu važnost za održivost te uočavajući i opisujući odnose kvalitetnog obrazovanja s drugim ciljevima.
U tom kontekstu raspravljali smo o kvalitetnom obrazovanju u europskom, hrvatskom i lokalnom kontekstu i problemima koji se na spomenutim razinama javljaju u vezi s našim odabranim globalnim ciljem. Došli smo do saznanja da iako se u području dostupnosti obrazovanja bilježi napredak posljednjih godina, u 2017. godini 262 milijuna mladih između 6. i 17. godine nije polazilo školu, a polovica djece i mladih ne dostiže minimum kriterija za prolaznost u čitanju i matematici te da u mnogim zemljama u razvoju još uvijek nedostaje osnovna infrastruktura koja omogućuje neometan i učinkovit pristup obrazovanju. Saznali smo i da se unaprjeđenje kvalitete obrazovanja namjerava realizirati kroz sljedeće tematske ciljeve:
- besplatno primarno i sekundarno obrazovanje
- jednak pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju
- jednak pristup dostupnom tehničkom, stručnom i visokom obrazovanju
- povećanje broja ljudi s relevantnim vještinama za financijski uspjeh
- iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije u obrazovanju
- univerzalna jezična i numerička pismenost
- obrazovanje za održivi razvoj i globalno građanstvo
- izgradnja i poboljšanje uključivih i sigurnih škola
- povećanje stipendija za visoko obrazovanje u zemljama u razvoju
- povećanje kvote kvalificiranih učitelja u zemljama u razvoju.
Bili smo ponosni kad smo saznali da je Hrvatska otpočetka aktivna sudionica u donošenju dokumenata važnih za globalni održivi razvoj te da je u tu svrhu osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj i donijela Nacrt strategije nacionalnog razvoja čije se usvajanje očekuje u prvom tromjesečju 2020.
Nakon što su se učenici upoznali s Agendom 2030 i pripadajućim globalnim ciljevima počeli su izrađivati školski pano s namjerom na ga postave na našu školsku informacijsku točku kako bismo i ostale učenike upoznali s globalnim ciljevima održivog razvoja.
Logičan slijed našeg rada na istraživanju problema bilo je i upoznavanje s onime što Europska unija provodi kako bi se dostigao odabrani globalni cilj, pa smo kontaktirali relevantne institucije Europske unije. Uspostavili smo kontakt sa Željanom Zovko, našom zastupnicom u Europskom parlamentu, koja je istovremeno i zamjenica predsjednika Odbora Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje te smo dobili informacije i poveznice na dokumente i dodatne informacije o radu Europskog parlamenta na ovoj temi.
Saznali smo da EP kroz svoje rezolucije daje važnost obrazovanju, sportu, volontiranju i kulturi, smatrajući da imaju presudnu ulogu u ekološkoj tranziciji u pogledu podizanja razine svijesti, učenja, komunikacije i razmjene znanja. Naglašava i da programi Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Kreativna Europa utječu na životnu svakodnevicu milijuna Europljana te da treba voditi računa o potencijalu programa Erasmus+ za održivi razvoj budući da se tim programom promiče cjeloživotno učenje.
Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta upravo je u svojem nacrtu izvješća od 30. veljače 2020. naglasio da kultura i obrazovanje imaju temeljnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i održivom razvoju. Obrazovanjem djece, pripravnika, studenata kao i osposobljavanjem odraslih omogućuje se postizanje veće informiranosti i odgovornosti građana, zatim razmjena dobrih praksi i njihovo širenje, razvoj novih vještina u području održivog razvoja kao i obuka budućih inovatora koji će doći do potrebnih rješenja.
U Republici Hrvatskoj imamo više različitih opcija koje rade na promicanju ovoga globalnog cilja. To je prije svega redovito obrazovanje koje je i besplatno, a samim time i dostupno svim građanima. Organizirano je i cjeloživotno učenje koje je sve prisutnije u svijesti naših sugrađana pa se tim više uključuje u razne ponuđene aktivnosti. Široku paletu aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja nude razne neformalne organizacije, udruge, privatni sektor, što svakako pridonosi ostvarenju globalnog cilja kvalitetnog obrazovanja jer omogućava velikom broju ljudi da nastave sa svojim obrazovanjem bilo kao nastavak prekinutog školovanja, prekvalifikacije u cilju boljeg pozicioniranja na tržištu rada ili usavršavanja u nekim znanjima ili vještinama koje ih osobno vesele i zanimaju.
Našoj istraživačkoj skupini posebno se svidjela politika organiziranja promotivnih kampanja u cilju informiranja i popularizacije svih mogućnosti i oblika obrazovanja i poticanja građana na uključivanje u neku od ponuđenih obrazovnih aktivnosti, pa smo je odlučili podržati.
Tijekom ožujka proveli smo nekoliko aktivnosti upoznavanja lokalne zajednice s odabranim globalnim ciljem – kvalitetno obrazovanje. Organizirali smo panel Kvalitetno obrazovanje i održivi razvoj na kojem smo predstavili rezultate svojeg istraživanja i čuli iskustva onih koji se bave neformalnim obrazovanjem. Sudjelovali smo i na edukaciji OIP Posejdon koji provode kvalitetno i u EU-u prepoznato neformalno učenje za one od 7 do 17 godina.
Nešto ranije imali smo i vrlo uspješan okrugli stol u udruzi Most na temu Važnost pristupačnosti obrazovanja ranjivim skupinama društva na kojem su sudjelovali stručnjaci iz raznih područja formalnog i neformalnog obrazovanja te nevladinog sektora. Iz različitih aspekata argumentirano se raspravljalo o ovom problemu i mogućnostima rješenja.
Budući da nismo donositelji odluka, odlučili smo se za politiku promocije cjeloživotnog učenja kroz razne formalne i neformalne oblike koji se pružaju u našoj zajednici.
U travnju smo planirali aktivnije provođenje odabranog rješenja problema, no nažalost pandemija i pripadajuće epidemiološke mjere spriječile su nas u provođenju dijela planiranih aktivnosti te smo ih, koliko je bilo moguće, nastojali prenijeti u virtualnu oblik.
Tako smo svoje radove i aktivnosti objavljivali na mrežnim stranicama Škole ambasadori Europskog parlamenta, informacije o našim aktivnostima objavljivane su u medijima (Dalmatinski portal, HRT) a za Dan Europe organizirali smo i videokonferenciju o kvalitetnom obrazovanju na koju smo pozvali i svoje partnere, škole ambasadore Europskog parlamenta iz Zagreba, Koprivnice i Dubrovnika kao i predstavnike hrvatskog ureda Europskog parlamenta i Europe direct Split. Konferenciju su vodili i moderirali učenici Toma Jukić i Deni Miličević, a imali smo i ugledne goste iz raznih područja obrazovanja poput dr. sc. Mile Bulić, Đordane Barbarić, predsjednice udruge Most, i Ane Majić, psihologinje u Centru izvrsnosti SDŽ-a. Konferencija je imala i osobitu vrijednost jer smo imali priliku povezati naš globalni cilj s pandemijskom situacijom u kojoj smo se našli te analizirati važnost i mogućnosti digitalnih alata i učenja na daljinu. Sredinom lipnja, u suradnji s EDIC Split planiramo organizirati Pub Quiz na otvorenom na koji smo pozvali timove škola ambasadora Europskog parlamenta iz naše županije te naše partnere, škole ambasadore Europskog parlamenta iz Zagreba, Koprivnice i Dubrovnika.
Planirano predstavljanje naših izrađenih panoa i digitalnog portfolija o kvalitetnom obrazovanju, a koje je bilo planirano za Županijsku i Državnu smotru iz građanskog odgoja, ostavljamo za povratak u redoviti nastavni ritam. Tada ćemo nastaviti s promocijom našega globalnog cilja te ćemo izrađene panoe izložiti na informacijskoj točki u našoj školi, a digitalni portfolio na školskoj TV kako bi ga mogli pogledati svi učenici, nastavnici i posjetitelji naše škole. Nadamo se da će biti prilike i za predstavljanje na nacionalnoj razini na sljedećoj Državnoj smotri iz građanskog odgoja.
Za kraj smo naš globalni cilj i aktivnosti usmjerene na njegovo promoviranje i realiziranje predstavili u emisijama HRTa – Dobro jutro, Hrvatska i Županijska panorama.
TOMA JUKIĆ, 3. E: Mi smo Škola ambasador Europskog parlamenta i svake godine trebamo ispuniti određene uvjete, pa smo tako ove godine za Dan Europe u ograničavajućim pandemijskim uvjetima organizirali videokonferenciju o kvalitetnom obrazovanju kojom smo povezali projekt koji trenutačno radimo s našom ambasadorskom ulogom. Ovo je možda bio i pravi trenutak kada smo trebali govoriti o temi dostupnosti obrazovanja svima i koja možda nikad nije bila aktualnija upravo zbog online učenja i nastave na daljinu, i to pred tako velikim brojem sudionika. Sudjelovalo nas je gotovo 80.
DENI MILIČEVIĆ, 3. C: Ova digitalna škola bila je novost za nas i u početku smo se morali prilagođavati. Mogu reći da nam se zapravo i sviđa jer možemo raditi svoje obveze kada želimo i kad nam više odgovara. Osim redovne nastave čak smo i dio naših projektnih aktivnosti prebacili u online okruženje. Mislim da je e-učenje uspjeh za obrazovanje jer u modernom svijetu digitalizacije i tehnologije bilo je nužno prilagoditi se novom vremenu. A digitalne vještine koje smo naučili koristit će nam i nakon pandemije.
IVANA KAĆUNIĆ, 3. E: Koncept rada na projektu nam je poznat jer smo već radili projekte vezane za probleme u lokalnoj zajednici i predstavljali ih na županijskim i nacionalnim smotrama, pa smo s radošću prionuli radu na ovoj zanimljivoj temi. Bio nam je izazov obrađivati temu koja je i nama samima aktualna u ovom trenutku zbog e-učenja. Naučili smo i nešto novo o globalnim ciljevima održivog razvoja, a osobito o globalnom cilju kvalitetnog obrazovanja kojim se želi osigurati uključivo i jednako kvalitetno obrazovanje i promicanje važnosti cjeloživotnog učenja za sve. Drago mi je da smo važan i vrijedan cilj imali priliku malo pogurati.
Pri samom kraju naših projektnih aktivnosti u školskoj godini 2019./2020. u suradnji s našim projektnim prijateljem i licenciranim trenerom neformalne edukacije Igorom Spetičem osvrnuli smo se na postignute ciljeve, ishode učenja, kompetencije, planove, zadovoljstva, uspjehe i neuspjehe… Za potrebe ovih aktivnosti koristili smo alat za refleksiju THOR koji je trenutačno u fazi testiranja, a kreiran u okviru Erasmusova programa.
Ova aktivnost je održana u sklopu projekta “Škole za održivu Europu” kojeg financira CROSOL: Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i Zaklada Solidarna iz projekta „Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.“
