Na poziv Europske komisije (DG EAC) i Ministarstva obrazovanja Estonije, naša kolegica Eli Pijaca Plavšić sudjelovala je na konferenciji “PISA Success Stories – Exploring Equity and High Performance through PISA” koja se održala 17. ožujka u Brusselsu.
Tema konferencije bila je predstaviti primjere dobre prakse među državama članicama EU koje su poboljšale svoj PISA uspjeh tijekom godina te se raspravljalo o mjerama i politikama koje su države članice poduzele za poboljšanje razine osnovnih vještina učenika.
Na konferenciji su prezentirani i glavni nalazi studije pod nazivom “Lessons from Estonia’s Education Success Story: Exploring Equity and High Performance through PISA”. Studija analizira PISA rezultate različitih obrazovnih sustava kako bi otkrila kako su neke države članice EU uspjele poboljšati svoj uspjeh tijekom vremena, dok se uspjeh učenika u svijetu općenito pogoršava. Obrazovanje igra važnu ulogu u određivanju društvene participacije, blagostanja i dobrobiti te zapošljivosti djece i mladih. Međutim, jedan od pet petnaestogodišnjaka u EU ne uspijeva riješiti osnovne zadatke iz matematike, znanosti i čitanja (PISA, 2018). Nadalje, uspjeh učenika postupno se pogoršavao u razdoblju od 2009. do 2018. Trošak neuspjeha u obrazovanju raste. U takvom kontekstu, važno je razumjeti koje obrazovne reforme i intervencije funkcioniraju i tako dovode do stvarnih poboljšanja kvalitete i pravičnosti obrazovanja i kasnijeg akademskog uspjeha svih učenika. Studija je za cilj imala istražiti koje su zemlje uspjele poboljšati uspjeh svojih učenika – gledajući PISA pokazatelje koji mjere postignuća i ravnopravnost učenika – tijekom vremena. Istražuje koji se čimbenici mogu povezati s uočenim pozitivnim trendovima, kao i koje su reforme politika mogle pridonijeti tim poboljšanjima.
Jedna od država čije su obrazovne politike dovele do značajnog poboljšanja postignutih rezultata na PISA testiranju je Estonija. U PISA-i 2018 estonski učenici zauzeli su prvo mjesto među europskim zemljama u sve tri domene ocjenjivanja. Prezentirani zaključci na primjeru Estonije pokazali su kako stvoriti visoko učinkovit obrazovni sustav koji je ujedno i pravičan, koji uključuje socijalne i obrazovne politike koje potiču ravnopravnost, inkluziju, autonomiju učenika, kao i profesionalizaciju, autonomiju i odgovornost nastavnika i ravnatelja. Takav sustav fokusiran je na kvalitetu, visok status koje obrazovanje ima među građanima te na donošenje odluka koje su utemeljene na podacima i dokazima.
Na konferenciji su predstavljene i konkretne mjere koje je Estonija uvela u svoj obrazovni sustav, a koje se mogu povezati s kvalitetom i poboljšanjem rezultata učenika na PISA testiranju.
Neke od njih su:
- besplatna prehrana i prijevoz za sve učenike,
- jedonostavan i besplatan pristup svim oblicima psiho-socijalne podrške za djecu i mlade poput psihološke podrške, socijalno pedagoške i rehabilitatorske podrške,
- pravičan pristup izvannastavnim aktivnostima
- profesionalizacija ravnateljske profesije
- visoki profesionalni standardi za one koji ulaze u nastavničku profesiju
- naglasak na kontinuiranom profesionalnom razvoju za sve učitelje i nastavnike
Jedna od stvari koju su predstavnici estonske obrazovne politike istaknuli kao ključnu u provedbi bilo koje reforme jest kontinuirano vrednovanje i praćenje reforme, samovrednovanje učinjenog te najvažnije, stalno prisutna doza samokritičnosti koja ih stalno potiče da rade kvalitetnije.
Pravičnost obrazovnog sustava istaknuta je kao temeljna vrijednost svih strateških nacionalni dokumenata, a velika pozornost usmjerena je na kontinuirano praćenje i vrednovanje promjena unutar obrazovnog sustava. Estonija daje veliki naglasak na transparentnost procesa i određivanje kriterija za mjerenje kvalitete obrazovnog sustava. Jedna od inovativnih praksi unutar sustava jest da se posebna podrška pruža školama u riziku te školama koje rade na unapređenju kvalitete obrazovanja za učenike u riziku te učenike migrantskog podrijetla.
U nastavku konferencije bili su prezentirani primjeri dobre prakse iz drugih zemalja poput Nizozemske, Švedske, Portugala.
U završnom dijelu konferencije Eli Pijaca Plavšić bila je pozvana kao moderatorica panel rasprave pod nazivom „Well-being and educational outcomes“. Panelisti su bili predstavnik Ministarstva djeteta i obrazovanja iz Danske te predstavnik Nacionale agencije za obrazovanje iz Švedske. Tokom izlaganja i rasprave navedene su iznimno zanimljive prakse iz obje zemlje. Tako na primjer Švedska navodi kako je u bazi njihove obrazovne politike dobrobit učenika i ugodna školska klima te se sve reforme usmjeravaju prema ovom cilju. Predstavnik Ministarstva iz Danske naveo je kako Danska ima dugu tradiciju brige o dobrobiti i mentalnom zdravlju svojih učenika te svake godine provode anketu sa svim učenicima o njihovoj dobrobiti jer žele dobiti odgovor na pitanje kako su učenici te osjećaju li se dobro u školi. Ministarstvo je razvilo Smjernice za one škole čiji učenici pokazuju slabije zadovoljstvo sobom i školom kako bi svaka škola radila na određenim problemima koje ima a vezani su uz školsko ozračje.
Ova iznimno zanimljiva konferencija u Forumu je potaknule mnoge ideje i razmišljanja koja bismo mogli ugraditi u naše buduće projekte i programe, a kao i uvijek u cilju poticanja obrazovnog sustava u Hrvatskoj, koji treba biti otvoren, pravičan i dostupan svim učenicima te istovremeno brinuti o njihovoj dobrobiti i njihovim potrebama.
