Prošlog smo tjedna sudjelovali na webinaru u organizaciji Europske komisije, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja o inkluziji raseljene djece iz Ukrajine u obrazovne sustave zemalja EU-a, osvrt na tri školske godine od početka rata u Ukrajini. Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2023./2024., a sudjelovale su 23 države članice. U nastavku donosimo kratki pregled izvještaja s naglaskom na prepreke na koje obrazovni sustavi nailaze te načine na koje države potpomažu inkluziju djece iz Ukrajine u nove obrazovne okoline.

Zemlje sudionice istraživanja ocjenjivale su pretpostavljene prepreke na pet razina obrazovanja: rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje, strukovno obrazovanje te visokoškolsko obrazovanje.

Prepreke su podijeljene na: jezične barijere, pohađanje ukrajinske nastave, ugrožena dobrobit, manjak učitelja:ica za rad s učenicima iz Ukrajine, komunikacija s obiteljima, infrastruktura, manjak resursa za poučavanje, nizak interes za upisivanjem u škole, financijske barijere. Posebno su se istaknule tri ključne prepreke: jezična barijera (23 zemlje), pitanja koja se odnose na dobrobit učenika:ca (22 zemlje) i nedostatak učitelja:ica za rad s učenicima iz Ukrajine (19 zemalja).

U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u prosjeku su najizazovnije prepreke bile jezične barijere, ugrožena  dobrobit, manjak učitelja:ica i problemi u komunikaciji s obiteljima. U Hrvatskoj je najveći problem predstavljala paralelna uključenost učenika:ca u nastavu u Ukrajini.

U osnovnoškolskom obrazovanju su u prosjeku najveće izazove predstavljale jezične barijere te smanjena dobrobit učenika:ca. U Hrvatskoj je na toj razini ponovno najizazovnija prepreka paralelna uključenost učenika:ca u ukrajinsku nastavu.

U srednjoškolskom obrazovanju ponovno su najveći problemi bili jezične barijere i dobrobit, isto tako se u Hrvatskoj kao najveći izazov opet istaknulo paralelno pohađanje ukrajinske nastave.

Strukovno obrazovanje također je bilo opterećeno jezičnim barijerama, manjkom dobrobiti te manjkom učitelja:ica. Učenici:e iz Ukrajine u Hrvatskoj su bili, ali u nešto manjoj mjeri nego na prethodnim razinama, pod negativnim utjecajem jezičnih barijera i paralelnog sudjelovanja u ukrajinskom obrazovnom sustavu.

U visokoškolskom obrazovanju nailazi se na znatno manje izazova, no i dalje od navedenih prevladavaju jezične barijere i dobrobit. U Hrvatskoj se prepreke u visokoškolskom obrazovanju znatno ne smanjuju, a naglasak je i dalje na jezičnim barijerama i paralelnom sudjelovanju u ukrajinskom obrazovnom sustavu.

Načini na koje države članice EU potpomažu uključivanje ukrajinskih učenika:ca brojni su, no razlikuju se od države do države te djelomično međusobno variraju. Škola je u svim zemljama obavezna u određenom rasponu godina, no to ne vrijedi u svim zemljama za izbjegličku djecu. U Hrvatskoj, kao i većini država članica, škola je obavezna za svu djecu, pa tako i ukrajinsku te ostalu djecu migrantskog podrijetla. Države članice mobilizirale su financiranje obrazovnih institucija koje primaju učenike:ce iz Ukrajine da pomognu podržati što veći broj dolazećih izbjeglica.

Sve države imaju neki sustav podrške za učenike:ce imigrante. Hrvatska ima prosječan broj politika podrške za ukrajinsku djecu, no u prosjeku niži broj politika podrške za djecu migrantskog podrijetla općenito. Sve zemlje nude neku vrstu podrške za učenje službenog jezika zemlje u koju su djeca migrirala, bilo kroz obavezno školstvo ili vanjske sustave obrazovanja. Osam zemalja članica nudi prijemne ili integracijske razrede za učenike:ce migrantskog podrijetla, a još ih pet planira uvesti iste. Zemlje članice EU-a nude informacije obiteljima učenika:ca migantskog podrijetla o obrazovnim opcijama kroz informacijske kampanje; Hrvatska ima internetske stranice preko kojih se može komunicirati kako bi se pojasnili školski sustavi u državi i načini upisivanja u njih. Jedanaest obrazovnih sustava unutar zemalja u kojima je upitnik proveden nudi potporu roditeljima i obiteljima djece migrantskog podrijetla.

Trinaest zemalja članica nudi i financijsku potporu kroz različite razine obrazovanja za učenike:ce – od toga jedanaest zemalja specifično za ukrajinske učenike:ce, a tri zemlje za izbjeglice općenito; Hrvatska je većinski oslobodila roditelje/skrbnike ukrajinske djece od troškova vrtića. Potpora u učenju materinjeg jezika provodi se u 15 zemalja (u 11 zemalja za ukrajinsku djecu, a u 4 općenito za manjine). Hrvatska nudi mogućnost učenja materinjeg jezika nacionalne manjine iz koje dijete potiče, što vrijedi iz za ukrajinske izbjeglice. Šest država proširilo je fizičke školske kapacitete za nove učenike iz Ukrajine te ih je još pet proširilo kapacitete za sve učenike izbjeglice. U većini sustava nudi se psihosocijalna podrška za učenike:ce općenito, što se pritom podrazumijeva i za učenike:ce migrantskog podrijetla. Sedam zemalja nudi fleksibilne smjerove učenja za individualne potrebe.

Sve zemlje također nude neku vrste podrške školskim djelatnicima:ama, šesnaest zemalja nudi i pedagoške materijale, alate i resurse za učitelje:ice koji rade s učenicima iz Ukrajine. Dvadeset i jedna zemlja nudi mogućnost kontinuiranog profesionalnog razvoja za učitelje:ce s ciljem boljeg razumijevanja posebnih potreba migranata i izbjeglica, a dvanaest zemalja regrutira pedagoško osoblje koje govori ukrajinski jezik.

Dvadeset zemalja članica nudi pomoć u organizaciji testiranja u suradnji s Ukrajinom za upis u studije višeg obrazovanja po povratku migranata u Ukrajinu. Hrvatska ne sudjeluje u sličnom programu.

U ovoj školskoj godini 2023./2024., 10% više ukrajinskih učenika:ca upisalo se u sustave formalnog obrazovanja kroz 20 zemalja članica EU-a u odnosu na prošlu godinu (više od 50 000 učenika). Sveukupno je u državama preko 700 000 upisanih učenika:ca koji su raseljeni iz Ukrajine.

Rezultati ovog istraživanja među ostalim ukazuju na pomak u percepciji postojećih izazova: od teme pristupa obrazovanju djeci raseljenoj iz Ukrajine do tema rješavanja pitanja kapaciteta, osiguravanja kontinuiteta učenja, brige za dobrobit učenika:ca te pripreme za njihov budući povratak u Ukrajinu. Također, rezultati pokazuju i potrebu za neprestanom suradnjom i razmjenom informacija na europskoj razini, te nastavak nošenja s prepoznatim izazovima od kojih neki unatoč raznim strategijama ne jenjaju. Cijeli izvještaj dostupan je na engleskom jeziku možete preuzeti OVDJE.

Podsjećamo na razne nastavne materijale koje je Forum razvio, a mogu vam pomoći u radu s učenicima:ama iz Ukrajine. Podsjećamo i na podstranicu projekta SIRIUS 3.0 koja sadrži razne materijale i vijesti koje Forum s partnerima razvija na temu obrazovanja djece i mladih migrantskog podrijetla.

Autori:ice vijesti: Marko Balaško, Vanja Kožić Komar