Kako biti dobro?: Svjetski je dan mentalnog zdravlja, 10. listopada

Podijeli

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

„Hvala vam što ste nam dali mogućnost da kažemo svoje mišljenje o nama važnim stvarima i da osjećamo da nas je netko čuo.”
(sudionica fokusne skupine o mentalnom zdravlju, 16 god.)


Svjetska zdravstvena organizacija dobro mentalno zdravlje definira kao „stanje dobrobiti u kojem ostvarujemo svoje potencijale, možemo se nositi s uobičajenim životnim stresom, možemo raditi produktivno te smo sposobni/e pridonositi zajednici“ (WHO:2001).

No mnoge su se naše životne okolnosti iz temelja promijenile unazad nekoliko godina, te svjedočimo ne samo nesigurnijim životnim okolnostima, već i sve većim i vidljivijim problemima mentalnog zdravlja, kako odraslih tako i djece i mladih. Stječe se dojam da je sve teže ostvariti upravo taj potencijal koji je ključan za vlastito poimanje sreće, zadovoljstva i vlastite dobrobiti.

Valja se zapitati, kako u vremenima kada sve više djece i mladih pati od neke poteškoće mentalnog zdravlja (anksioznosti, depresije, (samo)izolacije, tjeskobe, agresije i autodestruktivnosti,  problema u odnosima, ovisnosti), možemo osigurati toliko potrebnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu? Je li tome moguće doskočiti na načine kojima smo održavali ravnotežu prije ili bismo trebali tražiti neke nove puteve i načine?

Iako se osjećamo preplavljenima, često nemoćnima i u strahovima, ono što ipak svi imamo je mogućnost razvoja otpornosti i razvoja novih vještina suočavanja s problemima i izazovima s kojima se susrećemo.

U tom kontekstu, važnu ulogu igramo upravo mi odrasli, koji smo odgovorni za podršku djeci i mladima u vremenima krize i osiguravanje uvjeta da i oni sami jačaju svoje potencijale, socio-emocionalne kompetencije, međuljudske odnose te smisleno participiraju u onim temama i područjima koja su njima važna i o kojima ovisi i kvaliteta njihove dobrobiti.

Škola svakako igra značajnu ulogu, s obzirom na to da je prirodno mjesto podrške djeci i mladima u kojem otkrivaju sebe, kako u odnosu s vršnjacima i odraslima, tako i u razvoju toliko važnih životnih kompetencija kao što su: upravljanje i reguliranje emocija, komunikacija, rješavanje sukoba,  prihvaćanje različitosti, uvažavanje drugih i drugačijih, motivacija, samopouzdanje, razvoj kritičkog mišljenja, suradnja te u konačnici ostvarenje akademskog uspjeha.

No često se dogodi da uz svu dobru volju i želju za zaštitom djece i mladih, zaboravljamo na nekoliko važnih komponenti u pogledu podrške i pristupa. Razmišljamo li o mladima kao o homogenoj skupini s istim potrebama ili vidimo njihovu različitost? „Krojimo“ li podršku po našim idejama o tome što je za njih dobro i kojim putem bi oni trebali ići, ili ipak imamo sposobnost odmaknuti se od vlastitih pogleda i uzeti u obzir njihova promišljanja, želje i ciljeve? Koliko smo mi sami osnaženi i koliko imamo razvijene kompetencije da im osiguramo potrebne uvjete za razvoj njihova punog potencijala u ovim nesigurnim vremenima pristupajući im individualno, uzimajući u obzir kontekst iz kojeg dolaze te prepoznajući njihove potrebe i probleme?

Što zapravo mladi trebaju; koliko smo upoznati s potrebama mladića, a koliko djevojaka, te što znamo o potrebama mladih koji se ne uklapaju u rodne uloge kada je u pitanju mentalno zdravlje; kako im pristupati te koje sve komponente trebamo uzeti u obzir u radu s njima? Neke od ovih brojnih pitanja istražujemo kroz Erasmus+ projekt „Let’s Talk: razvoj rodno osjetljivog programa mentalnog zdravlja za mlade“ konzultirajući se sa samim mladima, ali i stručnjacima i stručnjakinjama koji s njima rade. U projektu smo, uz razgovore s mladima i stručnjacima:kinjama istražili i koliko hrvatske politike prepoznaju i podržavaju nesmetan socio-emocionalni razvoj djece i mladih te kako toj vrlo heterogenoj skupini pristupaju.

Sažetak izvještaja s preporukama možete pogledati ovdje, a uskoro ćete moći preuzeti i međunarodni komparativni izvještaj o mentalnom zdravlju mladih s rodno osjetljivim pristupom s podacima iz Italije, Grčke, Srbije i Hrvatske.

Ovaj tjedan (ali i u cijeloj školskoj godini) potičemo vas da s učenicima i učenicima otvarate teme koje su njima neopisivo bitne i osigurate siguran prostor u kojem o njima mogu razgovarati i dijeliti svoja iskustva. A svakako vas potičemo da i vi učinite isto. 🙂

Predlažemo vam publikacije Foruma s idejama i nastavnim pripremama koje vam u tome mogu pomoći:

Protresi! Zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom

22 IDEJE ZA OTPORNOST – zbirka nastavnih listića za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanje s krizom

Glas djece: stvaranje prostora i pokretanje promjena – priručnik za odrasle

Vodič za sretan povratak u školu

Smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti u školama  

U projektu „Let’s Talk“ nastavljamo s izradom programa za edukaciju o mentalnom zdravlju mladih s rodno osjetljivim pristupom te pripadajućim materijalima. Tijek projekta možete pratiti na Forumovoj stranici projekta, ali i na posebnoj stranici cijelog projekta „Let’s Talk“.

Ova web stranica zahtijeva kolačiće kako bi pružila sve mogućnosti. Korištenjem ove web stranice vi se slažete s pravilima njihove uporabe.