„Hvala vam što ste nam dali mogućnost da kažemo svoje mišljenje o nama važnim stvarima i da osjećamo da nas je netko čuo.”
(sudionica fokusne skupine o mentalnom zdravlju, 16 god.)
Svjetska zdravstvena organizacija dobro mentalno zdravlje definira kao „stanje dobrobiti u kojem ostvarujemo svoje potencijale, možemo se nositi s uobičajenim životnim stresom, možemo raditi produktivno te smo sposobni/e pridonositi zajednici“ (WHO:2001).
No mnoge su se naše životne okolnosti iz temelja promijenile unazad nekoliko godina, te svjedočimo ne samo nesigurnijim životnim okolnostima, već i sve većim i vidljivijim problemima mentalnog zdravlja, kako odraslih tako i djece i mladih. Stječe se dojam da je sve teže ostvariti upravo taj potencijal koji je ključan za vlastito poimanje sreće, zadovoljstva i vlastite dobrobiti.
Valja se zapitati, kako u vremenima kada sve više djece i mladih pati od neke poteškoće mentalnog zdravlja (anksioznosti, depresije, (samo)izolacije, tjeskobe, agresije i autodestruktivnosti, problema u odnosima, ovisnosti), možemo osigurati toliko potrebnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu? Je li tome moguće doskočiti na načine kojima smo održavali ravnotežu prije ili bismo trebali tražiti neke nove puteve i načine?
Iako se osjećamo preplavljenima, često nemoćnima i u strahovima, ono što ipak svi imamo je mogućnost razvoja otpornosti i razvoja novih vještina suočavanja s problemima i izazovima s kojima se susrećemo.
U tom kontekstu, važnu ulogu igramo upravo mi odrasli, koji smo odgovorni za podršku djeci i mladima u vremenima krize i osiguravanje uvjeta da i oni sami jačaju svoje potencijale, socio-emocionalne kompetencije, međuljudske odnose te smisleno participiraju u onim temama i područjima koja su njima važna i o kojima ovisi i kvaliteta njihove dobrobiti.
Škola svakako igra značajnu ulogu, s obzirom na to da je prirodno mjesto podrške djeci i mladima u kojem otkrivaju sebe, kako u odnosu s vršnjacima i odraslima, tako i u razvoju toliko važnih životnih kompetencija kao što su: upravljanje i reguliranje emocija, komunikacija, rješavanje sukoba, prihvaćanje različitosti, uvažavanje drugih i drugačijih, motivacija, samopouzdanje, razvoj kritičkog mišljenja, suradnja te u konačnici ostvarenje akademskog uspjeha.
No često se dogodi da uz svu dobru volju i želju za zaštitom djece i mladih, zaboravljamo na nekoliko važnih komponenti u pogledu podrške i pristupa. Razmišljamo li o mladima kao o homogenoj skupini s istim potrebama ili vidimo njihovu različitost? „Krojimo“ li podršku po našim idejama o tome što je za njih dobro i kojim putem bi oni trebali ići, ili ipak imamo sposobnost odmaknuti se od vlastitih pogleda i uzeti u obzir njihova promišljanja, želje i ciljeve? Koliko smo mi sami osnaženi i koliko imamo razvijene kompetencije da im osiguramo potrebne uvjete za razvoj njihova punog potencijala u ovim nesigurnim vremenima pristupajući im individualno, uzimajući u obzir kontekst iz kojeg dolaze te prepoznajući njihove potrebe i probleme?
Što zapravo mladi trebaju; koliko smo upoznati s potrebama mladića, a koliko djevojaka, te što znamo o potrebama mladih koji se ne uklapaju u rodne uloge kada je u pitanju mentalno zdravlje; kako im pristupati te koje sve komponente trebamo uzeti u obzir u radu s njima? Neke od ovih brojnih pitanja istražujemo kroz Erasmus+ projekt „Let’s Talk: razvoj rodno osjetljivog programa mentalnog zdravlja za mlade“ konzultirajući se sa samim mladima, ali i stručnjacima i stručnjakinjama koji s njima rade. U projektu smo, uz razgovore s mladima i stručnjacima:kinjama istražili i koliko hrvatske politike prepoznaju i podržavaju nesmetan socio-emocionalni razvoj djece i mladih te kako toj vrlo heterogenoj skupini pristupaju.
Sažetak izvještaja s preporukama možete pogledati ovdje, a uskoro ćete moći preuzeti i međunarodni komparativni izvještaj o mentalnom zdravlju mladih s rodno osjetljivim pristupom s podacima iz Italije, Grčke, Srbije i Hrvatske.
Ovaj tjedan (ali i u cijeloj školskoj godini) potičemo vas da s učenicima i učenicima otvarate teme koje su njima neopisivo bitne i osigurate siguran prostor u kojem o njima mogu razgovarati i dijeliti svoja iskustva. A svakako vas potičemo da i vi učinite isto. 🙂
Predlažemo vam publikacije Foruma s idejama i nastavnim pripremama koje vam u tome mogu pomoći:
Protresi! Zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom
Glas djece: stvaranje prostora i pokretanje promjena – priručnik za odrasle
Vodič za sretan povratak u školu
Smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti u školama
U projektu „Let’s Talk“ nastavljamo s izradom programa za edukaciju o mentalnom zdravlju mladih s rodno osjetljivim pristupom te pripadajućim materijalima. Tijek projekta možete pratiti na Forumovoj stranici projekta, ali i na posebnoj stranici cijelog projekta „Let’s Talk“.
