Search
Close this search box.

Kako napredujemo s međunarodnim projektom „Let’s Talk“? Održan prvi partnerski susret uživo

Podijeli

S organizacijama iz Italije (CSC „Danilo Dolci“), Grčke (KMOP) i Srbije (CZOR) od početka godine intenzivno surađujemo na istraživanju politika i praksi u području rodno osjetljivog pristupa mentalnom zdravlju mladih u sklopu Erasmus+ projekta „Let’s Talk“. Ipak, tek nam je ožujak donio mogućnost da se susretnemo i uživo – na partnerskom sastanku u Zagrebu 21. i 22. ožujka. Bio je to zapravo sastanak hibridnog oblika jer su pojedini sudionici ipak morali sudjelovati online. Uz već uobičajene aspekte upravljanja projektom važne za glatko izvršenje planiranih aktivnosti i postizanje visoke kvalitete projektnih rezultata, sastanak je bio važan upravo i zbog međusobnog upoznavanja i uspostavljanja novog konzorcija – sastav organizacija koje prvi puta surađuju te zbog razmjene iskustava u području rada s mladima.

Također, dobar dio dvodnevnog sastanka posvetili smo i međusobnom predstavljanju dosadašnjih rezultata istraživanja i praksi u području rodno osjetljivog pristupa mentalnom zdravlju mladih u partnerskim zemljama. Nažalost, brojna provedena istraživanja stanja mentalnog zdravlja mladih u partnerskim zemljama pokazuju porast poteškoća, posebno zbog izolacije tijekom pandemije koronavirusa, pri čemu su oni mladi koji su u riziku od siromaštva i društvene isključenosti u dodatno teškom položaju i u većem riziku od razvoja problema mentalnog zdravlja. Stručnjaci i istraživači u svim partnerskim zemljama primjećuju pogoršanje mentalnog zdravlja mladih, pri čemu mladići i djevojke manifestiraju poteškoće u podjednakom postotku, ali na različite načine na što utječu i osobine ličnosti, različit pristup cjelokupnog okružja, posebice obitelji i škole, socio-ekonomski faktori i dr. Primjerice, jedna studija u Hrvatskoj pokazala je da djevojke najčešće pokazuju poteškoće u mentalnom zdravlju i ponašanju kao što su depresija i poremećaji hranjenja te su više izložene emocionalnom i spolnom zlostavljanju; dok je kod mladića veća pojavnost manifestacija mentalnih poremećaja kroz agresivno ponašanje, nasilje, ovisnosti i lošiji akademski uspjeh. U Italiji je pak jedno istraživanje pokazalo da mnoge bolnice svjedoče povećanju zahtjeva za psihijatrijskim hospitalizacijama među mladim ljudima, posebno zbog pokušaja samoubojstva, samoozljeđivanja te anoreksije. Također, jedna je internacionalna studija pokazala da je Italija među zemljama u kojima je stanovništvo najviše pogođeno pogoršanjem mentalnog zdravlja, no unatoč tome, Talijani se ne bave ovom temom sa svojom djecom i najmanje je vjerojatno (među europskim zemljama iz tog istraživanja) da će tražiti podršku obitelji i prijatelja u slučaju psihičkih problema. Srbija je također slična s Hrvatskom u dobivenim podacima iz dostupnih istraživanja, pa tako mladi generalno ocjenjuju svoje psihičko zdravlje lošije od fizičkog (posebno mladi između 15 i 19 godina), 14% ih je zabrinuto za svoje mentalno zdravlje, dok ih samo 52% traži pomoć. Također, slično kao i u drugim zemljama, pristup zdravstvenim uslugama tijekom pandemije je bio značajno otežan. Što se tiče rodno osjetljivog pristupa ili istraživanja intersekcionalnosti u vezi s mentalnim zdravljem, u našem dosadašnjem istraživanju ovakav pristup nije zabilježen niti u jednoj partnerskoj zemlji.

Zanimljiv dio sastanka bio je i mali studijski posjet savjetovalištu za mlade u Centru Modus u Zagrebu. Predstavnica Centra sudionicama je predstavila aktivnosti i programe Centra – radionice s roditeljima, djecom i mladima te rad savjetovališta. Tako smo imali priliku partnerima pokazati neke od dobrih praksi u području brige zajednice za mentalno zdravlje mladih, posebno u vidu pomoći kroz savjetovanje.

Veseli nas što je sastanak protekao u dobrom raspoloženju, što su svi predstavnici partnerskih organizacija pokazali visoku motiviranost za rad i što nastavljamo surađivati usredotočeni na kvalitetu, kako suradnje same, tako i dostizanja ciljeva projekta. O tome svjedoče i komentari iz anonimnih evaluacija sudionika sastanka:

The consortium is well balanced, with different expertise, ensuring different points of view. Communication is open and direct. So far we’re very happy with how the consortium is collaborating. Thank you for welcoming us in Zagreb!

Collaboration is very good and I am happy that we had the opportunity to meet and discuss the project.

Thank you for the hospitality, and also thanks to the partners who attended the meeting. It was a great opportunity to hear about different experiences and approaches to very important topics such as mental health.  Also, it was a great experience and opportunity to get acquainted in more detail with the work of Croatian NGOs and what is their approach to this subject.

Ova web stranica zahtijeva kolačiće kako bi pružila sve mogućnosti. Korištenjem ove web stranice vi se slažete s pravilima njihove uporabe.