Već je davno poznati filmski redatelj Alfred Hitchcock izjavio kako mrzi televiziju jednako kao i kikiriki. „Međutim, ne mogu nikako prestati jesti kikiriki.“, napominje sam redatelj. Iako je od ove izjave prošlo već dosta godina, ne može se zanemariti činjenica da je televizija još uvijek važna te da se radi o mediju kojem se vjeruje.

Od Hitchcockovih vremena mnogo se toga promijenilo u medijskom okruženju. Danas u medijima sve više prevladava neprikladan i neprimjeren sadržaj. Mladi i djeca izloženi su upitnim vrijednostima kroz prikazivanje reality emisija gdje se sudionici nekontrolirano alkoholiziraju ili kroz prikazivanje neprikladno odjevene djece s previše šminke. Osim toga, mladima se pokazuje da je presudan faktor uspjeha u životu biti poznat i to bilo posjedovanjem pjevačkog talenta ili besmislenim životom u zatvorenoj kući sudjelovanjem u reality emisijama.

Ovih dana mnogi natpisi i članci (link, link) govore kako se čak i javna televizija okreće potpuno novom konceptu emitiranja sadržaja za mlade – tako da ga u većem dijelu ukine! Dugovječne emisije poput Briljanteena, Školskog sata ili Punog kruga više se neće emitirati – navodno zbog rezultata istraživanja tinejdžerskih navika, koji govore da mladi više ne konzumiraju sadržaje putem televizije. Iako je dobro da javni servis prati novija istraživanja, postavlja se pitanje zauzimaju li time samo perspektivu „istraživanja tržišta“ koja isključivo brine o gledanosti. Treba se i zapitati o šteti koju mogu učiniti ovim potezom.

Isto tako, postavlja se pitanje o tome koja istraživanja i koliko istraživanja je HRT uzeo u obzir prilikom donošenja svoje odluke. Naime, kako bi se dobila cjelokupna slika mladih u Hrvatskoj, potrebno je uzeti u obzir više različitih istraživanja, kao i što je potrebno znati na koji način interpretirati podatke. Primjerice,, a bavilo se isključivo temom mladih i medija te medijske pismenosti, pokazalo je sljedeće:

•      većina mladih u Hrvatskoj ima tehničku opremu potrebnu za pristup elektroničkim medijima, a na prvom mjestu je televizija – koju u kućanstvima ima 98 % mladih;
•      visok postotak mladih gleda televiziju redovito – svaki dan 59,8 % mladih, a jednom tjedno 26 % mladih;
•      televizija se od strane mladih smatra pouzdanim i točnim medijem – 47,5 % mladih ga je ocijenilo pouzdanim i točnim;
•      kada se radi konkretno o programima za mlade – istraživanje je pokazalo da 30,9 % od svih ispitanih prati programe za mlade, što predstavlja gotovo jednu trećinu mladih.

Iz gore navedenih podataka, može se zaključiti da televizija, a pogotovo programi za mlade imaju svoju publiku. Obrazovni program i program za mlade služe mladima kako bi dobili važne informacije i kako bi se njihov glas čuo. Upravo je spomenuto istraživanje pokazalo da mladi smatraju kako su previše zastupljeni u temama mode, zabave i sporta, a ukidanjem emisija koje se bave njima samima – može se očekivati da će se prisutnost mladih u temama mode i zabave još više povećati.

Podsjetimo se također što Zakon o HRT-u kaže o ulozi javnog servisa. Naime, u članku 9., stavku 2., jasno stoji da javni servis treba „proizvoditi i objavljivati programe namijenjene odgoju i obrazovanju djece, mladih i odraslih te znanstvene programe“. Ovom odlukom se upravo dovodi u pitanje ovaj dio Zakona.

Stoga, apeliramo na javni servis da ispunjava uloge koju su mu određene Zakonom, kao i da osmisli nove načine prilagodbe sadržaja namijenjenih mladima. Ukidanje takvog sadržaja bi trebao biti na posljednjem mjestu, pogotovo u svjetlu toga da jedna trećina mladih upravo emisije za mlade smješta među programe koje često prate.

Na kraju, pozivamo vas da svi zajedno potaknemo raspravu o ovom pitanju – aktivirajmo se i jasno izrazimo svoj stav o važnosti zadržavanja postojećeg i uvođenja novog kvalitetnog programa za djecu i mlade!