Mentalno zdravlje je definirano kao „stanje dobrobiti u kojem ostvarujemo svoje potencijale, možemo se nositi s uobičajenim životnim stresom, možemo raditi produktivno te smo sposobni/e pridonositi zajednici“ (Svjetska zdravstvena organizacija, 2001). Na to kakvog ćemo mentalnog zdravlja biti, utječe kombinacija brojnih faktora – od osobina svakog pojedinca, preko životnog razdoblja i situacijama u kojima se pojedinac nalazi, pa sve do društvenih faktora kao što su npr. socio-ekonomske prilike. No, kakvog utjecaja na mentalno zdravlje (prije svega mladih) ima spol (biološke karakteristike) odnosno rod i rodni identitet (kao kategorija razlikovanja posebno temeljena na društvenim i kulturnim ulogama i ponašanjem)?  

Unutar međunarodnog projekta Let’s Talk na razini Hrvatske smo proveli niz intervjua sa stručnjacima mentalnog zdravlja mladih i dvije fokusne skupine sa samim mladima, kako bismo saznali njihovo viđenje utjecaja ovih faktora na mentalno zdravlje mladih, s posebnim naglaskom na pandemijske godine.

Neki od glavnih nalaza uključuju:

• Iako mladi i stručnjaci mentalnog zdravlja prepoznaju i potvrđuju nalaze ranijih istraživanja u razlikama u spremnosti izražavanja unutarnjeg stanja te spremnosti za traženjem i prihvaćanjem (stručne) podrške – gdje dječaci/mladići (više nego djevojke/mlade žene) nerado razgovaraju o emocijama i mentalnom stanju i/ili traže i primaju pomoć, što je društveno uvjetovano zbog rodno stereotipnog odgoja, ipak je primjetan trend u polaganom izjednačavanju omjera djevojaka i mladića koji traže pomoć (ili dolaze po preporuci).
• COVID-19 pandemija do neke je mjere intenzivirala simptomatologiju i ukazala na alarmantnu potrebu za kontinuiranim, sveobuhvatnim, preventivnim i efikasnim radom s mladima na svim razinama (odgojno-obrazovni i zdravstveni te sustav socijalne skrbi itd.).
• Mladi su danas izrazito dobro informirani i suočeni s dvostrukim identitetima (virtualni na jednoj strani, te onaj u offline životu), a teme seksualnosti, rodne pripadnosti i ravnopravnosti, LGBTQI+ teme, razlike u rodnim identitetima i seksualnostima i sl. vrlo su im važne.
• Osobe koje rade s mladima (bilo u formalnom, bilo neformalnom obrazovanju) smatraju da im je potrebno dodatno stručno znanje kada je riječ o približavanju djevojkama, mladićima i svima onima koji se ne identificiraju s definiranim rodnim kategorijama te žele učiti o ovim temama.

U Sažetku istraživanja s preporukama za Hrvatsku, kao i u Transnacionalnom izvješću koje daje presjek istraživanja politika i praksi te terenskih istraživanja (kroz intervjue i fokusne skupine) u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji i Srbiji možete pročitati više o nalazima i samim preporukama za razvoj politika i donošenje odluka u području mentalnog zdravlja mladih. 

U nastavku Let’s Talk projekta bavimo se razvojem programa osposobljavanja za osobe koje rade s mladima iz tema mentalnog zdravlja s rodno osjetljivim pristupom, kao i edukativnih materijala, a uskoro i testiramo sam program na međunarodnom treningu koji će se održati u Rijeci u ožujku 2023. 

Projekt možete pratiti na FSO stranici, te na stranici projekta https://letstalk-project.eu/.