Search
Close this search box.

Objavljena analiza o praksi prikupljanja podataka o učenicima:ama migrantskog podrijetla

Podijeli

Cijelu analizu možete pronaći OVDJE.

U okviru projekta Sirius 3.0 – Impactful and sustainable policy change for migrant education provedeno je istraživanje u 14 partnerskih zemalja pod nazivom “Towards Better Data for Migrant Education: A Mapping of Data Availability in 14 EU Member States”. Ova analiza donosi rezultate istraživanja o praksi prikupljanja podataka o učenicima i učenicama migrantskog podrijetla u svakoj od partnerskih zemalja.

Neki od glavnih nalaza cjelokupne analize su da zemlje, kada je riječ o učenicima migrantskog podrijetla, koriste različite mehanizme praćenja te prikupljaju različite podatke. Primjećuje se nedostatak praćenja preranog napuštanja školovanja te NEET statusa, kod većine zemalja nedostaje praćenje multikulturalnih kompetencija učitelja:ica te etničkih i jezičnih različitosti među njima. Nedostaju i podaci o raspodjeli resursa za obrazovanje učenika:ca migrantskog podrijetla. U dijelu zemalja prisutna je decentralizacija obrazovnih sustava ili se više ureda ili ministarstava bavi različitim skupinama migranata. Također, rezultati pokazuju postojanje ograničenja u prikupljanju podataka zbog GDPR-a te neprepoznavanje različitosti među učenicima migrantskog podrijetla što dovodi do toga da im se pristupa kao homogenoj skupini. 

Rezultati za Hrvatsku pokazuju da u Hrvatskoj nema specifičnih zakona o prikupljanju podataka vezanih uz obrazovanje migranata – unatoč tome što postoje strategije za integraciju migranata u školski sustav, taj se proces adekvatno ne nadgleda. Ministarstva, obrazovni odjeli i nacionalni instituti glavne su institucije koje brinu o obrazovanju migranata te uz njih još djeluju nevladine organizacije koje predstavljaju interese migranata. Podaci o novim učenicima:ama migrantskog podrijetla prikupljaju se kroz sustav e-Matica koji nije javno dostupan te kroz Školski e-Rudnik koji prati i prezentira javne varijable o uspjesima učenika:ca, ali ne razdvaja te podatke prema njihovim karakteristikama. Što se tiče demografskih podataka o imigrantima, Hrvatska skuplja podatke o legalnom statusu, zemljama podrijetla te o dobi i rodu. 

Cjeloživotno obrazovanje migranata, njihova formalna i neformalna edukacija nisu praćeni u Hrvatskoj te ne postoje podaci o njima. 

Što se tiče socioekonomskog statusa učenika:ca migrantskog podrijetla, u Hrvatskoj se prikupljaju podaci o prihodima skrbnika, uvjetima života, zdravlju, roditeljskoj potpori te vremenu dostupnom za učenje kod kuće.

Hrvatska ne prikuplja podatke o kvalifikacijama odgojno-obrazovnih radnika:ca za rad s učenicima migrantskog podrijetla, poput podataka o završenim stručnim usavršavanjima za interkulturalne kompetencije ili o metodama poučavanja u multijezičnim razredima.Također se ne prati ni etnička i jezična raznolikost među odgojno-obrazovnim radnicima:ama kojom bi se moglo odgovoriti na jezičnu i etničku raznolikost učenika:ca.

O javnim budžetima vezanima uz poboljšanje edukacije migranata Hrvatska pruža parcijalne podatke, no ima posebne odredbe za ukrajinske učenike:ce.

Razlog izostanka sustavnog praćenja obrazovanja migranata pripisuje se nedostatku iskustva Hrvatske s migrantima zbog njihovog malog broja u prethodnim razdobljima. Nakon što je preko 1500 ukrajinskih izbjeglica došlo u hrvatske škole 2022. godine, nastali su problemi s praćenjem tog broja učenika:ca i prikupljanjem podataka važnih za zadovoljavanje njihovih obrazovnih potreba. Zanimljivo je napomenuti da je sustavniji pristup praćenja ipak implementiran s dolaskom ukrajinskih izbjeglica, uz redovite međusektorske sastanke za praćenje njihovog broja i procjenu njihovih potreba. 

Razumijevanje obrazovne pozadine, postignuća i potreba učenika:ca migranstkog podrijetla ključno je za donositelje odluka, obrazovne djelatnike:ce i društvo u cjelini. Nadamo se da će ova analiza doprinijeti osiguravanju inkluzivnog i pravednijeg kvalitetnog obrazovanja te promicanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve (jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a).

Cijelu analizu možete pronaći OVDJE.

Ova web stranica zahtijeva kolačiće kako bi pružila sve mogućnosti. Korištenjem ove web stranice vi se slažete s pravilima njihove uporabe.