Čujemo od jedne nastavnice: informatika nije predmet za djevojčice. Dečki imaju više glavu za to ili Profesori definitivno misle da cure ne mogu obaviti isti posao kao dječaci pa im više pomažu ili Dječacima ne pomažu jer misle da sve mogu.
Mislim da bi nas profesori trebali naučiti da smo svi jednaki, a ne tamo isticati razlike ili Dečki… kao da imaju više prava.
Ja sam bila prva generacija i došla sam kao prva cura u strojarstvu. Ja sam se tu susrela s tim nekim ‘Joj, ti si među dečkima… kako možeš ići u muški razred, kako možeš ići u muško zanimanje, jednostavno kako možeš? To je bilo prvo razdoblje, ali navikneš se… do mene to ne dolazi uopće. Napravila sam neki obrambeni štiti i onda ništa ne dolazi, pa nemam s tim problema.
Nas su samo dvojica dečkiju u razredu i od jedne profesorice se osjeti kad nam se obraća da nas tretira drugačije, uvijek se obraća razredu kao medicinskim sestrama. A onda se nas dvojica gledamo kao ok… mislim imam osjećaj kao da…
(citati iz istraživanja Mladi pokreću promjene, Pavlović, 2020. i Glas učenika kao zalog kvalitetne škole, Baketa i Kovačić, 2021.)
Ove i slične izjave učenika:ca u osnovnim i srednjim školama o iskustvima rodne neravnopravnosti u školama, imali smo prilike čuti provodeći fokus grupe u različitim projektima. Mnogobrojne su rasprave o uzrocima rodne neravnopravnosti: spominju se priroda, odgoj, društvena očekivanja te rodni stereotipi koji proizlaze iz njih. Preporuke Vijeća Europe, između ostalog, navode da djeca i mladi usvajaju rodne stereotipe u školi kroz kurikulum, nastavne materijale, ponašanje i jezik te stoga škole trebaju biti ključni subjekti u mijenjanju stavova i ublažavanju razlika.
Kako bismo podržali učitelje:ice, ravnatelje:ice te stručne suradnike:ce u školama u promišljanju ove problematike, razvili smo Smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti u školama. Smjernice imaju za cilj pružiti podršku i resurse kako bi se unaprijedila i izgradila rodna ravnopravnost u školskim zajednicama u pet područja: kurikulum, školska kultura, upravljanje školom, izgled škole te lokalna zajednica i suradnja s obiteljima.
Ovakav cjelovit pristup gdje se različite dimenzije onog što čini školu promatraju iz perspektive rodne ravnopravnosti, omogućava pristupanje ovoj temi na sveobuhvatan način koji uvažava različite elemente i dionike:ce pojedinih škola. Preporuke za unapređenje rodne ravnopravnosti u svih pet područja, dostupne u ovoj publikaciji, omogućavaju školama da prepoznaju u kojim područjima već imaju dobru praksu, u kojim područjima žele ostvariti promjenu te – zahvaljujući raznovrsnim resursima – i kako to mogu napraviti.
Obratite pozornost na interaktivnost Smjernica jer vas mrežne poveznice vode do željenih nastavnih priprema ili primjera dobre prakse vezanih uz pojedino područje koje se nalazi u ovoj publikaciji i/ili vas povezuju s drugim platformama gdje su resursi objavljeni. Na kraju publikacije se nalazi i rječnik koji vam može pomoći u boljem razumijevanju teme.
Publikacija je razvijena u sklopu međunarodnog projekta Gender Equality Charter Mark u suradnji s devet partnerskih organizacija iz Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Mađarske, Finske, Grčke, Slovačke, Poljske i Austrije. Autori:ce nastavnih priprema i primjera dobre prakse većim su dijelom predstavnici:e devet partnerskih organizacija. Hrvatsku verziju Smjernica su uredile Vanja Kožić Komar, Sanja Cesar i Višnja Pavlović. A više o samom projektu i materijalima na engleskom jeziku, možete potražiti na mrežnoj stranici projekta.
