Na panelu “Coming out iz škole na posao”, u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, predstavljen je niz važnih perspektiva o LGBT+Q+ osobama u obrazovanju i tržištu rada. Poseban je naglasak stavljen na – coming out – kako u smislu prekretnice u životu LGBT+Q+ osoba, tako i onaj doslovni izlazak iz škole i ulazak u radno okruženje. O tome su svoje ekspertize i iskustva podijelili panelisti Igor Grabovac s Medicinskog sveučilišta u Beču i voditelj WE PROJECT-a, Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Jelena Matić Bojić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji te Duje Skender, mladi UX/UI dizajner. Panel je moderirao novinar i aktivist Duje Kovačević.

Igor Grabovac pojasnio je da ideja pokretanja WE PROJECT-a seže još prije deset godina, u vrijeme kada je kao student zagrebačkog Medicinskog fakulteta svjedočio diskriminaciji. Tada je kao student s kolegicama organizirao simpozij o diskriminaciji u medicini. U periodu koji je uslijedio razvio je model ‘radno mjesto kao prijatelj radnika’, koji je objavljen prije osam godina. Nakon odlaska iz Hrvatske, zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Valenciji razradio sami WE PROJECT i aplicirao za funding. Tada su podaci iz EU pokazivali da je 6 milijuna mladih neaktivno ili nezaposleno, a posebno mlade LGBT+Q+ osobe koje su izložene negativnim utjecajima u školi, pa zatim i na radnom mjestu. Fazu prelaska iz školstva na tržište rada, kao fokus, uzeli su jer su smatrali da je to još vrijeme kada se viktimizacija LGBT+Q+ osoba može prekinuti. Projekt službeno završava 4. siječnja kada će predstaviti preporuke za javne politike, a jako puno preporuka se odnosi na povećanje vidljivosti unutar školstva, a posebno je, kazao je, važno raditi na Građanskom odgoju, ali i superkurikularne teme, tako da se o LGBT+Q+ temama može razgovarati i na nastavi Hrvatskog jezika, Glazbenog, i drugim predmetima.

Snježana Prijić Samaržija istaknula je da na Sveučilištu u Rijeci, inače u javnosti prepoznatom i po inkluzivnosti, institucionalno i strateški podržavaju LGBT+Q+ osobe i rodnu ravnopravnost. To je jedan od strateških ciljeva, svi su dobrodošli i trebaju se, kazala je, osjećati prihvaćeno, bez obzira kako se rodno identificiraju i koja im je seksualna orijentacija. Sveučilište, objasnila je, ima puno toga kao institucija za učiti, pa nerijetko surađuju s nevladinim organizacijama. Nastavnike i stručnjake u području obrazovanja treba osnaživati da budu podrška LGBT+Q+ osobama, a kao jedan od nužnih koraka vidi uvođenje sveobuhvatnog Građanskog odgoja u školama. Upravo je riječko sveučilište, podcrtala je rektorica, sa stručnjacima s IDIZ-a, radilo na kurikulumu novog predmeta iz područja građanskog odgoja naziva “Škola je zajednica”. Taj predmet pilotno se u ovome trenutku u izvodi u Prvoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci, a na samom Sveučilištu pripremaju modul izbor predmeta, koje će moći upisati bilo tko, s bilo kojeg fakulteta, a koji tematizira upravo rodnu ravnopravnost i LGBT+Q+ zajednicu.

Jelena Matić Bojić komentirala je IDIZ-ova istraživanja o stavovima maturanata. Prije deset godina, preko 60 posto maturanata bilo je stava da gej osobama treba zabraniti javne nastupe. Istraživanje provedeno ove godine pokazuje da 31 posto maturanata to misli. Radi se o vidljivom napretku i, kako je kazala, to treba istaknuti. Sada su mladi koji imaju diskriminatorne stavove prema LGBT+Q+ osobama, upravo prema rezultatima tog istraživanja, nova društvena manjina i to dosta znači. Napredak se, kaže, mogao dogoditi iz više razloga – veća vidljivost LGBT+Q+ osoba u zadnjih deset godina, zbog zasluga neformalnih inicijativa i nevladinog sektora, i samim protokom vremena. Kao jedan od aktivnijih poteza države, ne samo u podršci prema LGBT+Q+ osobama, nego građanskog opismenjavanju općenito, smatra nužnim uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao sveobuhvatnog zasebnog predmeta. Taj predmet, kaže, ne bi bio obvezan, no taj bi predmet, mišljenja je, srednjoškolci sami birali upisivati.

Daniel Martinović u udruzi je Dugine obitelji, zajedno s LORI i Norsensus Mediaforum, ove godine proveo istraživanje o potrebama mladih LGBT+Q+ osoba u kojem je sudjelovalo 373 ispitanica i ispitanika. Većina ih se “outala” vezano za svoj rodni identitet ili seksualnu orijentaciju u periodu srednje škole, a jedan od poraznih rezultata provedenog istraživanja odnosi se na to da ispitanici uglavnom nisu osjećali da se u srednjoškolskom obrazovanju njihov identitet poštovao. Trećina se nije osjećala sigurno. Polovica sudionika ističe da se niti jedanput nije u pozitivnom kontekstu spomenula iti jedna LGBT+Q+ tema tijekom njihovog srednjoškolskog obrazovanja. Jedna od ključnih stvari koje je Martinović istaknuo tiče se upravo vidljivosti LGBT+Q+ tema u sustavu obrazovanja. U fokus grupama s ispitanicima saznali su da se tema privatnog života kod LGBT+Q+ povijesnih ličnosti nikada nije spominjala, dok se kod heteroseksualnih, recimo, pisaca, isticala neka zanimljivost poput toga koliko je brakova ili djece imao.

Duje Skender ispričao je svoje iskustvo “outanja” u uključivom radnom okruženju. Nakon rada u velikoj firmi, u kojoj uglavnom nije bio prepoznat, prešao je u manju IT tvrtku. Atmosfera je bila, kazao je, gotovo obiteljska i u tom se okruženju osjećao dovoljno prihvaćeno da se outa. No, istaknuo je, “outanje” nije bio jednokratni čin, već proces. Kako se tvrtka širila, svaki se put “outao” iznova. Taj proces nije bio neugodan, jer nije imao neugodnih iskustava, kazao je, već je atmosfera uvijek bila ok. U srednjoj školi, ispričao je, situacija je bila suprotna jer je tamo doživio prisilno “outanje” i bullying od strane kolega srednjoškolaca. To su znali i neki nastavnici, ali mu uglavnom nisu prilazili. Da je imao priliku upisati Građanski odgoj u tome periodu, sigurno bi išao, a i sigurno neki od njegovih kolega.

Neki od zajedničkih zaključaka do kojih su panelisti došli odnose se na uvođenje programa Građanski odgoj, što kroz sveobuhvatni kurikulum za škole, što kroz radionice i projekte povezano s nevladinim organizacijama. Osim toga, valja raditi na povećanju vidljivosti LGBT+Q+ osoba, u čemu opet obrazovanje igra bitnu ulogu, dok se u radnom okruženju moraju postaviti jasna anti-diskriminacijska pravila s nultom stopom tolerancije za diskriminatorne stavove i ponašanje prema LGBT+Q+ osobama zbog njihovog rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije.

Snimku panel rasprave možete pogledati na našem YouTube kanalu.