dr. sc. Margareta Gregurović
Institut za migracije i narodnosti
Mnoga istraživanja potvrđuju vezu između obrazovnog uspjeha i obiteljskog okruženja. U ta se istraživanja ubraja i PISA istraživanje koje je nedavno objavilo rezultate ciklusa 2018.
Što je PISA?
PISA je skraćenica od Programme for International Student Assessment, odnosno Programa za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika, najvećeg obrazovnog istraživanja na svijetu koje je 2000. godine pokrenula Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kao odgovor na sve veću potrebu za međunarodno komparativnim podacima o postignućima učenika. PISA istraživanja provode se u trogodišnjim ciklusima kako bi se ispitalo znanja i vještine petnaestogodišnjih učenika diljem svijeta koje su im neophodne za potpuno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu. Drugim riječima, ne ispituje se reprodukcija znanja već se naglasak stavlja na njegovu smislenu primjenu. PISA ispituje postignuća učenika u trima osnovnim područjima: čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. U ciklusu 2018. glavno je ispitno područje bila čitalačka pismenost koja se još definira kao „sposobnost razumijevanja, korištenja i vrednovanja tekstova te promišljanja i angažiranosti prilikom čitanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu“. Rezultati se najčešće izvješćuju u obliku prosječnog rezultata u pojedinom području ili putem postignutih razina postignuća. Kako se bi se pokušalo objasniti dobivene rezultate, oni se dovode u odnos s mogućim čimbenicima za koje se procjenjuje da su s njima povezani – primjerice s karakteristikama škole, izvođenjem nastave, strategijama učenja, upotrebom digitalnih uređaja i informatičkih tehnologija i sl. U ove se čimbenike ubrajaju i karakteristike obitelji, odnosno obiteljsko okruženje opisano putem odnosa između roditelja i djece, njihovih komunikacijskih obrazaca i navika te nekim objektivnim pokazateljima poput imovinskog i ekonomskog statusa obitelji.
Kakva je veza između obiteljskog okruženja i obrazovnih rezultata?
Obiteljsko okruženje, iako se u istraživanjima najčešće svodi na socioekonomski status obitelji, odnosi se i na različite druge pokazatelje koji se dovode u odnos s obrazovnim postignućem. Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja koje su u okviru PISA istraživanja primijenile i upitnik za roditelje kojim se ispituju odabrane karakteristike obitelji iz kojih dolaze petnaestogodišnjaci uključeni u istraživanje. Iako su rezultati pokazali da je socioekonomski status obitelji značajno povezan s postignućem učenika (na način da učenici koji dolaze iz obitelji s višim socioekonomskim statusom postižu bolje rezultate), on nije i njegova jedina odrednica. Primjerice, bolji rezultati u sva tri ispitna područja zabilježeni su među učenicima čiji su roditelji višeg obrazovnog statusa, odnosi koji su stekli veći stupanj obrazovanja.
Nadalje, s postignućem u svim područjima procjene PISA istraživanja, a posebice s čitalačkom pismenosti povezane su neke aktivnosti koje roditelji rade sa svojom djecom poput razgovora, rasprava o aktualnim političkim ili društvenim problemima, razgovora o napretku u školi, odlaska u knjižaru te razgovora o sadržajima koje njihova djeca čitaju. Također je ustanovljena i pozitivna veza između čitalačkih navika roditelja i obrazovnih uspjeha njihove djece pri čemu bolje rezultate postižu oni učenici čiji roditelji češće čitaju različite sadržaje. Navedeno je potkrijepljeno rezultatom da djeca roditelja koji ne čitaju iz zadovoljstva, već to čine isključivo jer moraju te smatraju čitanje u većoj mjeri gubitkom vremena postižu lošije rezultate kako u čitalačkoj tako i u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Bolji uspjeh zabilježen je i među onim učenicima čiji su roditelji aktivnije angažirani oko njihovog obrazovnog napretka – primjerice kada roditelji češće na vlastitu inicijativu dolaze na informacije u školu te češće razgovaraju s nastavnicima, kada su uključeni u rad školskog odbora, kada volontiraju u izvannastavnim aktivnostima, a posebice kada češće raspravljaju s nastavnicima o tome kako pomagati svom djetetu u učenju i pisanju zadaća kod kuće. Bolje rezultate postigli su i oni učenici čiji su roditelji u manjem udjelu bili zbog raznih razloga spriječeni sudjelovati u aktivnostima škole njihovog djeteta.
Drugim riječima, bolji uspjeh u PISA istraživanju postižu učenici koji češće razgovaraju sa svojim roditeljima o različitim temama, čiji su roditelji aktivnije uključeni u njihovo obrazovanje te čiji roditelji imaju razvijenije čitalačke navike.
Dodatnim pokazateljima obrazovnog uspjeha, a koji potječu iz obiteljskog okruženja, istaknuli su se početna dob korištenja digitalnih uređaja i interneta, pohađanje ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja te pohađanje dodatne poduke u školi i izvan nje. Dobiveni rezultati pokazuju da bolji uspjeh u PISA-i postižu oni učenici koji su ranije započeli koristiti digitalne uređaje i internet te oni koji su duže uključeni u obrazovni sustav, tj. oni učenici koji su išli u vrtić. Vezano uz satove dodatne poduke – bilo u kontekstu učenja dodatnih sadržaja iz nekog predmeta ili u kontekstu nadoknade i poteškoća u svladavanju gradiva – dobiveno je da učenici koji ne pohađaju nikakve dodatne satove poduke postižu bolje rezultate u PISA istraživanju.
Naposljetku, i učenike i roditelje pitalo se da procijene podršku koju roditelji pružaju svojoj djeci vezano uz obrazovanje. Iako se u prosjeku i učenici i njihovi roditelji slažu da roditelji pružaju podršku učenicima tako da podupiru njihov trud i postignuća u učenju, pružaju podršku kada naiđu na poteškoće u školi te ih ohrabruju kako bi stekli samopouzdanje, roditelji u prosjeku procjenjuju da daju veću podršku vezano uz sve ove aspekte. Drugim riječima, učenici procjenjuju podršku roditelja nešto slabijom nego što je procjenjuju sami roditelji. Ipak, povezanost uspjeha u čitalačkoj pismenosti s procijenjenom podrškom roditelja pokazuje da bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postižu oni učenici koji procjenjuju snažniju podršku svojih roditelja te oni učenici čiji roditelji ovu podršku smatraju snažnijom.
Iz provedenih analiza i dobivenih rezultata proizlazi da, iako neki drugi indikatori poput primjerice strategija učenja, metoda poučavanja i karakteristika školskih programa imaju jači učinak na obrazovno postignuće petnaestogodišnjaka, obiteljsko okruženje s nešto slabijim učinkom ipak je nezaobilazno u tumačenju njihova školskog uspjeha.
Više o rezultatima PISA 2018 ili ranijih ciklusa moguće je naći na: https://pisa.ncvvo.hr/.
