Izvještaj koji koje vam donosimo nastalo je zahvaljujući istraživanju provedenom 2021. godine tijekom kojeg je stručni tim projekta „Škole podrške“ proveo ispitivanje potreba s predstavnicima 30 škola Sisačko-moslavačke županije, analizirao dostupnu dokumentaciju i relevantne izvore podataka.
Nakon potresa koji je pogodio područje Petrinje, Gline, Siska i drugih područja Sisačko-moslavačke županije 29. prosinca 2020. godine, preko dvadeset škola bilo je potpuno ili značajno oštećeno, a preko 1000 učenika u Sisačko-moslavačkoj županiji raseljeno je ili privremeno smješteno u neadekvatnim uvjetima. Sve ovo stvorilo je nejednakosti u mogućnostima za akademski uspjeh učenika, ali i adekvatnu brigu o njihovom dobrom mentalnom zdravlju. Do kraja lipnja 2021. godine značajan broj djece i odraslih vratio se u svoje domove, no 157 učenika i učenica je trajno napustilo svoj dom i ispisalo se iz škole; a 367 učenika i učenica te 52 djelatnika:ce škola trenutno žive u privremenom smještaju (kod rodbine, u kontejneru, u kamp kućici i sl.) prema podacima prikupljenima iz škola u programu.
No, poteškoće s kojima su se škole susrele ne tiču se nužno samo gubitka prostora i uvjeta za kvalitetan rad, već su vezane i uz mogućnost pružanja psihološke podrške djeci i mladima koji prolaze kroz dvostruku krizu – pandemiju te posljedice potresa. Uz nedostatak prostornih uvjeta, tu je i nedovoljan broj stručnih suradnica:ka te nemogućnost provođenja preventivnih programa i programa psihosocijalne podrške (što zbog organizacijskih, materijalnih razloga, što zbog nedostatnih kapaciteta i kompetencija). Većina uključenih škola je tako izrazila visoku razinu zabrinutosti za mentalno zdravlje svojih učenika (ali i njihovih roditelja te djelatnika škole).
Usprkos velikim neujednačenostima i nedovoljnim ljudskim i materijalnim kapacitetima, mnoge škole su postale (u nekim sredinama i jedino) mjesto okupljanja lokalne zajednice, mjesto sigurnosti i podrške ostalim članovima. Većina škola je odradila velik posao u stvaranju sigurne klime za učenike, kao i njihove roditelje i sugrađane, kroz čitav niz programa i aktivnosti, uz podršku institucija i udruga.
Ipak, posljedice potresa (uz već postojeću pandemiju COVID-19 i online nastavu), sa sobom su donijele i manjak socijalne kohezije koja je jedna od najvažnijih čimbenika mentalnog zdravlja te jačanja otpornosti. Nažalost, i inače su važnost mentalnog zdravlja i jačanje otpornosti djece i mladih kao zasebne teme nedovoljno prepoznate i zastupljene u većini školskih dokumenata, a u razgovorima sa školama pokazale su se kao ključna potreba.
Stoga, zbog povećanog broja učenika (ali i samih odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja) kojima je potrebna podrška, važno je postaviti mentalno zdravlje i psihološku dobrobit djece i mladih kao strateški prioritet u Sisačko-moslavačkoj županiji što će osiguratitemelj i za njihov akademski uspjeh i daljnji osobni razvoj te razvoj zajednice. To znači: što žurniju obnovu škola, kuća i zgrada kao temeljni preduvjet; nove usluge u zajednici u vidu centara za psihološku podršku i savjetovališta, kao i bolju koordinaciju dostupnih resursa; stručnu podršku školama: u obliku dovoljnog broja zaposlenih u stručnim službama, kao i kontinuirane edukacije, supervizije i obrazovne resurse za odgojno-obrazovne djelatnice i djelatnike. Time će im se osigurati dodatan osjećaj kompetentnosti i sigurnosti u radu te pravovremeno pružanje podrške učenicima i roditeljima.
Projekt „Škole podrške: osnaživanje školskih procesa koji doprinose mentalnom zdravlju zajednice nakon dvostruke krize“ provodi se uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i ima za cilj pružiti stručnu podršku potresom pogođenim školama u Sisačko-moslavačkoj županiji kroz razvoj i primjenu programa za jačanje socio-emocionalnih kompetencija djece i mladih, ali i odraslih te dodatnu edukaciju školskih kolektiva s naglaskom na razrednike i stručne suradnike.Više o projektu: Škole podrške
