Od 29. kolovoza do 2. rujna 2023. Zagreb je bio domaćin devete međunarodne konferencije o odrastu, organizirane suradnjom Instituta za političku ekologiju (IPE), Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), kolektiva Što, kako & za koga (WHW), Multimedijalnog instituta (Klub MaMa) i Znanstvenika za klimu (Zklimu). Konferencija je okupila stručnjake:inje, znanstvenik:ce i aktiviste:inje iz cijelog svijeta kako bi istražili:e koncept odrasta (eng. degrowth).
Koncept odrasta predstavlja okvir ekološke tranzicije temeljen na sistemskom razmišljanju koje se protivi logici stalnog i neobuzdanog ekonomskog rasta.
U sklopu konferencije, sudionici:e su imali:e priliku sudjelovati u raznolikim programskim aktivnostima, uključujući prezentacije, panel rasprave, radionice, izložbe, filmske projekcije i koncerte.
U sklopu konferencije održano je predstavljanje rezultata istraživanja Mreže za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj provedenog kroz projekt „Metar do bolje klime.’’ Tijekom višegodišnjeg projekta u suradnji nevladinih udruga, istraživačkih institucija i lokalne samouprave oformljena je tematska mreža čiji je cilj doprinijeti tranziciji u niskougljično društvo prilagođeno klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva. U sklopu Degrowth konferencije također je održana i Nacionalna konferencija o energetskom siromaštvu na kojoj su predstavljena istraživanja vezana uz prilagodbe klimatskim promjenama i primjeri dobrih praksi rada u zajednici s ciljem stvaranja održivog i pravičnog društva.
Nadalje, jedna od tema konferencije bila je o odrastu u području obrazovanja gdje se pokušalo odgovoriti na niz pitanja i izazova s kojima se obrazovanje suočava. Posebno se raspravljalo o ulozi obrazovanja u lokalnoj zajednici, o poučavanju mladih o (od)rastu te kako obrazovni sektor može pomoći u slučaju prirodnih opasnosti i klimatske krize.
Jedna od radionica koja je govorila o toj temi bila je “Supporting schools to (de)grow from hazards” organizacije Network of Education Policies Centers. Na radionici je predstavljena metodologija kojom se škole mogu pripremiti za opasnosti i prirodne katastrofe poput potresa i poplava, koristeći metodu „appreciative inquiry” koja potiče propitivanje i otkrivanje onoga što je dobro funkcioniralo prije nego što su se dogodile promjene pod utjecajem opasnosti kao što su potresi, poplave i sl. Tijekom radionice, sudionici:e su primijenili:e ovu metodu na stvarne situacije koje su se dogodile tijekom pandemije i potresa u Zagrebu. Sudionici su isticali svoje iskustvo rada s mladima za vrijeme zatvaranja (eng. lockdown) koji je nosio negativne posljedice za obrazovanje, ali su istovremeno potaknuli solidarnost između učenika i učitelja.
Predavanje pod nazivom „University community engagement from the bottom up – How can universities contribute to the degrowth transition?” održali su predstavnici sveučilišta u Segedinu te ukazali kako sveučilišta mogu doprinijeti odrastu. Naglasak je stavljen na društveni angažman sveučilišta, što je definirano kao obostrano korisna suradnja između sveučilišta i različitih drugih aktera s fokusom na socijalnu pravdu.
Predavanje “Commoning education” održali su predstavnici organizacije “Institute for Commoning.” Pojam “commoning” označava pojam zajedničenja, tj. stvaranja zajedničkih dobara. Autori uzimaju ovaj koncept te ga primjenjuju u sektor obrazovanja, predstavljajući ideju osnivanja diplomskog studija pod nazivom “Master of commoning Administration.” Izlaganje je otvorilo pitanje kako proširiti prostor za neovisno obrazovanje i istaknulo potrebu za razumijevanjem postojećih obrazovnih alternativa van državne i tržišne kontrole.
Sažetci svih izlaganja dostupni su na poveznici, dok snimke panela i ključnih izlaganja možete pogledati na YouTube kanalu Zagreb Degrowth Conference.
Drago nam je što su smo sudjelovali u ovom velikom događaju te nastavljamo dalje kroz obrazovanje putem zajedničkog učenja i rada graditi održiviju budućnost.
