Search
Close this search box.

Projekt “Yes. Please. Thank you.”: Identitet i inkluzija mladih s multikulturalnim porijeklom

Podijeli

Međunarodni trening “Yes. Please. Thank you.” koji je okupio 28 sudionika iz osam zemalja, održan je u Rijeci od 3. do 10. studenoga 2019. godine. Trening je dio istoimenog projekta koji je temeljen na sistemskom pristupu inkluziji mladih s multikulturalnim porijeklom u društvo, uključujući migrante, izbjeglice i tražitelje azila. Polazište projekta je uvjerenje da društvena inkluzija počinje s pojedincima i svjesnim prihvaćanjem i uključivanjem svih onih koji pripadaju u određeni sistem bez obzira na prošle ili trenutne okolnosti – ponajprije svih članova naših obitelji, svih koji pripadaju u naše društveno i radno okruženje, naciju, jezični sistem, kulturu, spol i rod, itd.

Sistemski pristup podrazumijeva da smo svi kao pojedinci u međusobnom odnosu s drugima i da imamo utjecaj jedni na druge – na svjesnoj i nesvjesnoj razini. Temelji se na primjeni nekoliko načela koja su važna za održavanje sustava stabilnim i zdravim kako bi se svi mogli razvijati i napredovati s osjećajem napretka i doprinosa.

Identitet osobe razvija se kroz pripadanje (ili osjećaj nepripadanja) u različite sisteme. Prihvaćanje onoga što nam je dano, upravo onakvo kakvo je, jest zapravo prvi korak prema mogućnosti razvoja osobe da bude slobodnija odabrati drugačije kasnije u životu. Sve ono što kao pojedinci naučimo kroz život – svjesno i nesvjesno, uvijek nosimo sa sobom. Gdje god da jesmo ili gdje živimo, povezani smo s obitelji, zemljom i kulturom iz koje potičemo, što utječe na ponašanje, uvjerenja, odnose s drugima oko nas i na osjećaj pripadnosti u određenu zajednicu. Navedeno iznimno dolazi do izražaja u situacijama kod migracija – bilo vlastitim izborom ili iz nužde.

Sudionici međunarodnog treninga u Rijeci bili su osobe koje rade s mladima koji imaju multikulturno i migrantsko porijeklo, a i velik dio njih ima i vlastito iskustvo migracije ili dolaze iz obitelji koje su kroz generacije pripadale različitim nacionalnostima ili kulturama. Kroz trening su imali priliku istražiti svoj vlastiti identitet iz različitih perspektiva, unutar pripadnosti različitim sistemima te u odnosu s drugim članovima. Trening je također bio prilika za profesionalni rast i razvoj kroz doživljaj sistemskog pristupa u praksi te za razvoj i proširenje kompetencija o sljedećim temama:

  • kako pripadanje u različite sisteme utječe na formiranje identiteta pojedinca
  • kako osjećaj pripadnosti ili nepripadnosti utječe na povezanost s ostalima oko nas i ponašanje u različitim okruženjima
  • o temeljnim načelima sistemskog rada i najčešćim dinamikama;
  • o sistemskom vođenju, stavu te neutralnost u radu;
  • kako razviti osjećaj pripadanja kod mladih i osvijestiti na koji način pripadnost utječe na životne odluke, uspjeh, odnose, budućnost;
  • kako osuđivanje i isključivanje pojedinaca iz sistema utječe na one koji isključuju i ostale pojedince koji su dio istog sistema;
  • koje su prilike i ograničenja pri migracijama te posljedice za one koji migriraju zbog različitih razloga
  • koje su najčešće prepreke u inkluziji osoba koje dolaze iz različitih nacionalnih i kulturoloških sistema ili osoba koje odlaze živjeti u neki drugi sistem
  • što je potrebno i korisno za uspješno uključivanje pojedinca u društvo – od strane onih koji dolaze u novi sistem i od strane onih koji primaju nove članove u postojeći sistem
  • što mi kao osobe koje rade s mladima možemo učiniti da ih osnažimo, a da djelujemo iz pozicije onoga što je korisno za njih i što je potrebno

O samom iskustvu, sudionici su rekli sljedeće:

„Razmišljala sam o sebi, o svojim roditeljima, o svom identitetu. Uživala sam razmišljati o tome. Ponosna sam na svoje korijene i počela sam razmišljati o sličnostima među nama.“

„Pronašla sam svoj novi nacionalni identitet.“

„Istražila sam više o svojim korijenima, što mi se sada čini iznimno važnim. Međutim, to istraživanje još uvijek nije završilo i osjećam da trebam istražiti više o svojim korijenima i posjetiti mjesta iz kojih moja obitelj dolazi te provesti neko vrijeme tamo. Došla sam do značajnih otkrića o dinamikama u odnosima između najbližih članova obitelji te u prijateljstvima.“

„Nacionalni identitet je bio najbolje i najvažnije učenje. Pronašla sam koji aspekti mog identiteta su pod utjecajem zemlje iz koje dolazim. Lijepo je biti toga svjestan.“

„Naučila sam puno o pripadanju i kako potreba za pripadanjem utječe naš identitet i ponašanje.“

„Naučila sam da ja trebam uključiti druge kako bi i sama bila uključena.“

„Imala sam puno uvida. Neki od njih su bili o mom osobnom životu, o mojim ciljevima učenja; iskustvo davanja povratne informacije bez osuđivanja – kako govoriti o najvažnijem iz vlastite perspektive; kako stvoriti sigurno okruženje za učenje; kako ostati u vlastitom „mjehuriću“ i ne ometati procese drugih; te kako ostaviti ego po strani.“

„Naučila sam puno o tome kako su svi aspekti mog identiteta oblikovani sistemima u kojima postojim te da vrlo malo toga dolazi iz individualnosti. Naučila sam zašto se osjećam tako kako se osjećam u najznačajnijim prijateljstvima. Naučila sam kako je moj odnos s roditeljima utjecao na ono tko jesam.“

„Bila sam sposobna usredotočiti se na sadašnji trenutak i ne brinuti o budućnosti. Nisam imala potrebu reagirati.“

„Naučila sam da često pomažem ljudima da se osjećaju bolje, no da im to često ne pomaže; naučila sam da mi je teško ostati neutralna te o utjecaju obitelji na svaku osobu. Naučila sam da mi je previše stalo do mišljenja drugih i da je to često odraz mene same.“

„Puno sam mirnija, brinem o sebi, gledam na život i na odnose iz druge perspektive. To je nevjerojatno.“

„Puno sam mirniji i sposobniji razumjeti granicu između svojih osjećaja i osjećaja drugih te ih propustiti kroz svoje tijelo.“

„Odnosim se s puno više poštovanja prema mišljenjima drugih. Sposobna sam čekati da svatko dođe sam do vlastitih zaključaka koji se možda izvana čine očiti, no bitno je da shvate sami. Usredotočenija sam. Tračam puno manje. Puno sam opuštenija jer na svojim ramenima nosim samo svoj život.“

Projekt Yes. Please. Thank you. traje od 1.8.2019. do 31.3.2020. godine. Financiran je iz programa Erasmus+ te se provodi uz podršku Agencije za mobilnost i programe EU.

Ova web stranica zahtijeva kolačiće kako bi pružila sve mogućnosti. Korištenjem ove web stranice vi se slažete s pravilima njihove uporabe.