Prema UN-ovom izvješću „COVID-19 i potreba za djelovanjem za mentalno zdravlje“ (2020.) na globalnoj razini približno 70 % usluga za podršku djeci i mladima u području mentalnog zdravlja je prekinuto ili je značajno otežano njihovo održavanje. Istovremeno, djeci i mladima onemogućeno je, ili značajno otežano, druženje s vršnjacima te opća socijalizacija. Zamjetan je i porast problema mentalnog zdravlja mladih, a emocionalne poteškoće povećane su i zbog obiteljskog stresa i povećanog nasilja, socijalne izolacije te nošenja sa sve većim strahom i općom neizvjesnošću. Kod mladih koji su u kritičnim točkama emocionalnog razvoja, ovakvi izazovi još su veći.
Isto tako, često postojeći programi za zaštitu mentalnog zdravlja gledaju na mlade ljude kao na homogenu skupinu te u svom sadržaju ne uvažavaju činjenicu da se djevojčice i dječaci u svoj svojoj raznolikosti[1] razlikuju po tome koliko su izloženi i ranjivi s obzirom na rizike za razvoj poteškoća mentalnog zdravlja (poput depresivnih i anksioznih raspoloženja i poremećaja, zloupotrebljavanje supstanci, poremećaja prehrane, nasilnog ponašanja i samopovređivanja, uključujući i suicid i dr.). Osim po izloženosti poteškoćama mentalnog zdravlja, djevojčice i dječaci se, zbog svojih rodnih i spolnih razlika, razlikuju i po tome kako i na koje načine traže pomoć i podršku te sukladno tome dobivaju i različite intervencije zdravstvenog i obrazovnog sustava. Zato su i ishodi rješavanja njihovih zdravstvenih poteškoća različiti.
Sve to ukazuje na alarmantnu potrebu za pružanjem podrške svima koji rade s mladima kako bi stekli osnovno znanje o mentalnom zdravlju mladih s rodno osviještenim pristupom, posebno u prepoznavanju poteškoća i u pružanju same podrške te uključivanju drugih struktura u stručnu podršku djeci, mladima i njihovim obiteljima.
Cilj nam je ovim projektom osigurati da dječaci i djevojčice u svoj svojoj raznolikosti budu prepoznati u sustavima u kojima se školuju ili provode slobodno vrijeme kroz konkretne preporuke i resurse za unaprjeđenje politika i praksi.
Projektom „Let’s talk“ želimo razviti rodno osjetljiv program mentalnog zdravlja mladih te tako unaprijediti ključne osobne i socijalne kompetencije svih koji rade s mladima kroz nekoliko ključnih aktivnosti:
- Provedba istraživanja politika i potreba mladih te razvoj preporuka za adekvatnu, rodno osjetljivu podršku mentalnom zdravlju mladih (u zemljama partnera – Hrvatska, Grčka, Italija i Srbija te na europskoj razini);
- Razvoj programa osposobljavanja i edukativnih materijala za osobe koje rade s mladima i same mlade (trening, priručnik, radni materijali iz područja mentalnog zdravlja);
- Izrada dostupne platforme za dijeljenje rezultata projekta na kojoj će biti dostupna relevantna istraživanja, literatura, publikacije, priručnici, mogućnosti osposobljavanja i sl.
U sklopu projekta testiramo i program osposobljavanja (trening), kao i edukativne materijale, a u svemu važnu konzultativnu ulogu imaju i sami mladi koji se susreću ili su se susretali s poteškoćama mentalnog zdravlja.
Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Ova publikacija izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
[1] Izraz „u svoj svojoj raznolikosti” koristi se kako bi se naznačilo da je, kad se spominju djevojčice ili dječaci, riječ o heterogenim kategorijama, među ostalim u pogledu spola, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i spolnih obilježja.