Organizacija Ujedinjenih naroda je 2015. usvojila dokument „Agenda za održivi razvoj do 2030. godine“ s ciljem usmjeravanja globalnih napora u rješavanju gorućih zajedničkih problema i postizanja zadovoljavajuće i dugotrajne razine održivosti. Ovaj dokument sadrži 17 globalnih ciljeva održivog razvoja koji služe svakoj državi kao smjerokaz na koja se područja treba usredotočiti u doprinosu globalnom održivom razvoju. Iako globalni ciljevi održivog razvoja nisu pravno obvezujući za države potpisnice, oni su snažan alat zagovaranja prema vladama da na temelju njih donose strateške odluke i javne politike.
Zato je važno da se što je veći broj građana informira o njihovu sadržaju i važnosti kako bi mogli utjecati na svoje vlade i pozivati ih na odgovornost za neosjetljivost prema sadašnjosti i budućnosti jer su globalni ciljevi upravo to – briga za budućnost i solidarnost s budućim generacijama. Stoga se oni nameću kao važan sadržaj koji treba poučavati u školama kako bi mladi razumjeli njihovu važnost i važnost održivosti, uočili potrebu za žurnim usmjeravanjem našega djelovanja prema postizanju tih ciljeva, ali, što je i važnije, mogli aktivno sudjelovati u praćenju njihova postizanja ili redefiniranju u skladu s potrebama lokalne zajednice.
Upravo je to bila motivacija prilikom razvoja projekta “Škole za održivu Europu”. Projekt je bio usmjeren prema osnaživanju i uključivanju mladih ljudi i odgojno-obrazovnih radnika u rasprave o globalnim ciljevima održivog razvoja s posebnim naglaskom na kontekst predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Provedbom projekta željelo se ukazati na važnost doprinosa svih u ostvarenju postavljenih ciljeva.
Tako je dio projekta bio usredotočen na osnaživanje odgojno-obrazovnih radnika kako bi se postigla veća zastupljenost globalnih ciljeva u nastavi. Drugi dio projekta bio je usmjeren na učenice i učenike koji su provedbom učeničkih školskih projekata razvijali svoje građanske i društvene kompetencije. Iako je riječ o globalnim ciljevima održivog razvoja, horizontalna tema projekta bila je Europska unija i sve što ona čini da se globalni ciljevi ostvare na europskoj razini, na razini država članica, kao i na lokalnim razinama.
S obzirom na to da je projekt sjecište ovih dviju važnih tema – globalnih ciljeva i Europske unije – projekt je ostvaren u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, odnosno kroz program „Škole ambasadori Europskog parlamenta“. Tim je školama ponuđeno sudjelovanje u projektu koji se sastoji od dva dijela: seminara stručnog usavršavanja za starije ambasadore te planiranja i provedbe školskih projekata koji su uključivali i mlađe ambasadore. Na poziv za sudjelovanje odazvalo se 18 škola.
Od 25. do 27. listopada 2019. održan je seminar stručnog usavršavanja za starije ambasadore, mentore, pod nazivom „Kompetencije za održivu budućnost“. Cilj seminara bio je upoznati odgojno-obrazovne radnike s konceptom održivosti, suvremenim naporima u promicanju i dostizanju održivosti te ulozi obrazovanja i obrazovnim inicijativama za promicanje i učenje o održivosti.
Seminar je vodio Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja, a sudjelovala su i dva pozvana predavača.
Dr. sc. Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu govorio je o stanju stvari i suvremenim izazovima u području održivosti s posebnim naglaskom na odnos između sve tri komponente održivosti – ekološke, ekonomske i društvene. Također, predočio je dokaze čovjekova negativnog utjecaja na okoliš, prirodne resurse i klimu, ali i neke suvremene inicijative, prakse i aktivnosti koje idu u smjeru rješavanja određenih problema.
Prof. dr. sc. Davor Škrlec, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva te zastupnik u Europskom parlamentu u mandatu od 2014. do 2019., predstavio je polaznicima strategije, inicijative i aktivnosti Europske unije na području održivosti kao i na području ostvarivanja globalnih ciljeva održivog razvoja. Profesor Škrlec također je upoznao polaznike s procesima u Europskom parlamentu prilikom pripreme pravnih dokumenata kao i o odnosu između Europskog parlamenta i drugih tijela Europske unije u kreiranju javnih politika za održivost.
Tijekom seminara polaznici su se također upoznali s globalnim obrazovnim inicijativama vezanima za održivost kao i s kompetencijskim okvirima koji promiču obrazovanje za održivost. Posebno su naglašene temeljne kompetencije koje su identificirane kao ključne za život u budućnosti. Na kraju seminara mentori su izabrali globalni cilj na kojem će raditi kroz školske projekte koje će razviti i provoditi zajedno s učenicima.
Cilj 01. Iskorjenjivanje siromaštva: Gimnazija Vukovar, Nataša Vinković
Cilj 02. Iskorjenjivanje gladi: II. gimnazija, Zagreb, Ivana Plazonić i Irena Ihas Jurić
Cilj 03. Zdravlje i dobrobit: Obrtničko-industrijska škola u Imotskom, Zorica Kujundžić
Cilj 04. Kvalitetno obrazovanje: IV. gimnazija Marko Marulić, Natalija Palčić
Cilj 05. Rodna ravnopravnost: Srednja škola Konjščina, Marija Brkić
Cilj 05. Rodna ravnopravnost: Srednja škola kneza Branimira, Jadranka Kardom Uskok
Cilj 06. Pitka voda i higijenski uvjeti: Gimnazija Velika Gorica, Olieta Horvat Kardoš i Andreja Burić
Cilj 07. Pristupačna i čista energija: VII. gimnazija, Zagreb, Marina Džidžić i Lucija Hranjec
Cilj 08. Dostojanstven rad i gospodarski rast: Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, Zagreb, Katarina Friščić
Cilj 09. Industrija, inovacije i infrastruktura: Srednja škola Čakovec, Mladen Tota
Cilj 10. Smanjenje nejednakosti: Srednja škola Donji Miholjac, Kristina Kaučić
Cilj 11. Održivi gradovi i održive zajednice: Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split, Marijela Gulin
Cilj 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja: Srednja škola Pakrac, Vesna Ančić
Cilj 13. Odgovor na klimatske promjene: Gimnazija Pula, Tanja Černeka i Elizabeta Pavlović
Cilj 14. Život ispod vode: Gimnazija Metković, Branka Vladimir
Cilj 15. Život na kopnu: Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk, Gordija Marijan
Cilj 16. Mir i pravda, snažne institucije: Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod, Ivana Opačak
Cilj 17. Partnerstvo za održivi razvoj: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci, Ines Glavaš
Idućih 18 dana objavljivat ćemo izvještaje o provedbi školskih projekata za koje se nadamo da će biti inspiracija i poticaj za sve ostale odgojno-obrazovne radnike da nastave raditi na globalnim ciljevima ili da ih počnu intenzivnije uključivati u nastavu.
Ove aktivnosti su održane u sklopu projekta “Škole za održivu Europu” kojeg financira CROSOL: Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i Zaklada Solidarna iz projekta „Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.“
