Što medijatora čini dobrim medijatorom ili kako prepoznati da medijator dobro radi

Podijeli

Svatko kome je stalo do posla kojim se bavi, vidi smisao u njemu i identificira se s vrijednostima svoje organizacije, često se pita koliko dobro radi svoj posao. Svaka organizacija ima svoja načela na osnovu kojih prepoznaje i identificira uspjehe. Nekada se on mjeri količinom zarađenog novca, nekada u broju izgrađenih zgrada, količinom izvezenih proizvoda, brojem gostiju u odmaralištima. Međutim, izazov nastaje kada treba procjeniti uspjeh u nečemu neopipljivom poput ljudskog zadovoljstva, sreće, motivacije i mnogih drugih apstraktnih pojava.

Kako procjeniti koliko je medijator dobar u tome što radi, odnosno kako utvrditi da su edukacije na kojima su nastavnici sudjelovali imale smisla?

Na ova pitanja dobili smo odgovor nakon provedenog istraživanja o faktorima koji predviđaju uspješnost provedbe programa medijacije u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Ideja je bila sasvim jednostavna: ako pretpostavimo da su nastavnci i nastavnice na edukaciji iz medijacije razvili određeni skup vještina i ako pretpostavimo da ih na adekvatan način primjenjuju u školi, tada bi se kod učenika trebale dogoditi pozitivne promjene.

U ovom konkretnom slučaju, učitelje se pitalo o nizu ishoda učenja koji su definirani programom medijacije. Neki od njih su vještina aktivnog slušanja, korištenje ja-poruke, parafraziranje, reflektiranje osjećaja, opažanje emocionalnog stanja druge osobe, razumijevanju emocionalnog stanja druge osobe, razlikovanju pozicija i interesa u sukobu i upravljanje konfliktnim situacijama. Pozitivne promjene kod učenika su opisane kao učiteljeve procjene uspješno provedene medijacije:rješavanje sukoba razgovorom, spremnost u traženju podrške pri rješavanju sukoba, povećana suradnja, razumijevanje tuđih osjećaja i potreba, zauzimanje za vlastite ideje i stavove bez nanošenja štete drugima, manja pojava nasilnog ponašanja.

Kada je proučavan odnos između učiteljevih vještina i procjena pozitivnih promjena kod učenika, uočeni su zanimljivi rezultati.

Naime, što je učitelj vještiji u parafraziranju, to su učenici spremniji tražiti podršku pri rješavanju sukoba. Osim toga, učenici onih učitelja koji bolje upravljanju konfliktnim situacijama će imati više razumijevanja za tuđe osjećaje i potrebe, a ukoliko učitelj uspješnije opaža emocionalna stanja drugih osoba, učenici će biti spremniji na suradnju tijekom i nakon sukoba. Zaključno možemo reći da edukacija u okviru progama medijacije, posredno, djelovanjem učitelja doprinosi boljim odnosima među učenicima u školi. Ove spoznaje su ohrabrujuće, ali skreću pažnju na dobro poznatu, ali često zanemarivanu činjenicu da je kontiunuirano obrazovanje neophodno za društveni razvoj.

Ova web stranica zahtijeva kolačiće kako bi pružila sve mogućnosti. Korištenjem ove web stranice vi se slažete s pravilima njihove uporabe.