S ciljem obilježavanja prve godine Sirius 3.0 projekta, te predstavljanja rezultata provedenog istraživanja “Towards Better Data for Migrant Education: A Mapping of Data Availability in 14 EU Member States, krajem svibnja održana je godišnja SIRIUS konferencija (online): Better data for better schools. 

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u 14 partnerskih zemalja u projektu: Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovenija i Španjolska (Katalonija). Cilj istraživanja bio je istražiti praksu prikupljanja podataka o učenicima i učenicama migrantskog podrijetla u svakoj od zemalja. 

Slika1. Dostupnost podataka u zemljama (zeleno – dostupni podaci, žuto – djelomično dostupni, crveno – nedostupni)

Rezultati su pokazali u kojim zemljama se prikuplja koja vrsta podataka, analizirajući 40 tipova podataka u 5 dimenzija: Prikupljanje podataka i kategorizacija, Pristup školovanju i ciljana potpora, Značajke obrazovnog sustava, Socioekonomski uvjeti života učenika:ca migrantskog podrijetla te Proračun i financiranje obrazovanja učenika:ca migranatskog podrijetla. 

Neki od glavnih nalaza cjelokupne analize su da zemlje, kada je riječ o učenicima migrantskog podrijetla, koriste različite mehanizme praćenja te prikupljaju različite podatke. Primjećuje se nedostatak praćenja preranog napuštanja školovanja te NEET statusa, kod većine zemalja nedostaje praćenje multikulturalnih kompetencija učitelja:ica te etničkih i jezičnih različitosti među njima. Nedostaju i podaci o raspodjeli resursa za obrazovanje učenika:ca migrantskog podrijetla, a u dijelu zemalja prisutna je decentralizacija obrazovnih sustava ili se više ureda ili ministarstava bavi različitim skupinama migranata. Također, rezultati pokazuju postojanje ograničenja u prikupljanju podataka zbog GDPR-a te neprepoznavanje različitosti među učenicima migrantskog podrijetla što dovodi do toga da im se pristupa kao homogenoj skupini. 

Tijekom konferencije, kroz rasprave i rad u skupinama, istaknulo se nekoliko zanimljivih zaključaka i preporuka:

• Iako je mnogim zemljama zajedničko da ne prikupljaju podatke za mnoge od izdvojenih kategorija, zaključeno je kako je od broja kategorija važnije kako se koriste ti podaci i doprinose li uistinu pozitivnim promjenama u kreiranju politika i praksi vezanih uz obrazovanje učenika:ca migrantskog podrijetla.
• Potrebno je promisliti koje su informacije uistinu potrebne i za što će ih se koristiti, kako prikupljanje nekih podataka nebi bilo samo sebi svrhom. 
• Važno je skrenuti pozornost na to koja institucija prikuplja koje podatke – potrebno  je centralizirati prikupljanje podataka kako bi i prikupljanje, a zatim i korištenje podataka bilo sustavnije i planirano s ciljem adekvatnog odgovora na prepoznate potrebe. 
• Podaci su većinom fokusirani na prošlost, učenici:e i roditelji odgovaraju u nekoliko navrata na ista pitanja raznim institucijama o zemlji podrijetla, jeziku…, a neka pitanja mogu dovesti i do retraumatizacije. Važno bi bilo uključiti pitanja o procesu i budućnosti jer nam zapravo ti odgovori pomažu da planovi i akcije uistinu odgovaraju potrebama učenika:ca. 
• Zbog sve češćih migracija u mnogim zemljama više ne postoje jednojezični razredi – potrebno je sustavno osnaživanje odgojno-obrazovnih djelatnika:ca za rad u višejezičnim učionicama.
• Potrebno je razmišljati o univerzalnom modelu pružanja podrške svim učenicima:ama, imajući na umu razne pozadine i potrebe – svatko tko treba pomoć, osigurati mu pomoć bez izdvajanja kojoj skupini pripada!
• Imamo stručnjake i stručnjakinje u školama – ravnatelje:ice i učitelje:ice. Ako nam oni kažu što treba – slušajmo ih! Za to nam ne treba statistika, nego direktne potrebe ljudi na terenu! (Arja Krauchenberg, LLLP)

Organizacije uključene u projekt koristit će rezultate istraživanja u zagovaračkim aktivnostima u svojim zemljama te nastojati potaknuti ponovna promišljanja o nekim ustaljenim praksama te prepoznavanje prostora za napredak kod institucija koje mogu utjecati na politike, a zatim i prakse u obrazovanju učenika:ca migrantskog podrijetla.  Rezultate za Hrvatsku prikupljale su Ana Munivrana i Sara Strejček iz Foruma za slobodu odgoja u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za odgoj i obrazovanje, te analizom rezultata postojećih istraživanja. Pozivamo vas da više o rezultatima za Hrvatsku saznate u tekstu na poveznici ili u samom tekstu Izvještaja.