Dok se Hrvatska sve više oslanja na radnike iz trećih zemalja, pitanje njihove integracije postaje sve hitnije. U tom kontekstu, gorući izazov postaje i kako postići kvalitetnu i sustavnu integraciju njihove djece u odgojno-obrazovni sustav.
Predstavnice Foruma za slobodu odgoja, u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, posjetile su Berlin od 23. do 26. travnja kako bi iz prve ruke saznale što funkcionira – a što ne – u jednoj od europskih zemalja s najduljim iskustvom u radu s migrantima. U okviru ovog posjeta upoznali smo se s nekoliko aktera, koji su nam dali uvid u prakse u vlastitim organizacijama.
Integracija nije samo tečaj jezika
Prva postaja studijskog putovanja bilo je Stručno vijeće za integraciju i migracije u Berlinu. Predstavnica Vijeća, Karoline Popp, opisala je neke od integracijskih praksi poput državno financiranih integracijskih tečajeva te posebne popodnevne nastave za djecu migrante u nekim saveznim državama. Opisani su i neki problemi u sustavu, kao što je izdvajanje migrantskih učenika od ostalih u školama, rodna nejednakost migranata na tržištu rada te stigmatizacija migranata u kontekstu kriminaliteta.
Dvije zaklade, dva pogleda
Imali smo priliku razgovarati i s predstavnicima različitih političkih svjetonazora.
Prvo smo posjetili Zakladu Konrad Adenauer (Konrad-Adenauer-Stiftung), čiji su predstavnici predstavili konzervativnu perspektivu na temu migracija. Oni su istaknuli važnost brzog usvajanja jezika i strukturiranog uvođenja u školski sustav. Konkretna mjera su tzv. razredi dobrodošlice, u kojima novopridošla djeca, pretežno izbjeglice, provode nekoliko mjeseci učeći jezik i navike novog okruženja prije nego što se pridruže redovnoj nastavi. Poseban naglasak stavlja se na rani uzrast, kako bi se omogućile ravnopravne početne mogućnosti migrantskoj djeci.
Uvid u socijaldemokratsku perspektivu dali su predstavnici Zaklade Friedrich Ebert (Friedrich-Ebert-Stiftung). Oni su naglasili problematiku diskriminacije migranata u Njemačkoj, zbog koje većina njih ne želi ostati trajno, kako je pokazalo njihovo istraživanje. Kao primjer dobre prakse, predstavnici su istaknuli agenciju Work and Stay, koja migrantima pomaže s dokumentacijom i počinje s integracijom još u zemlji porijekla, primjerice, organiziranjem tečajeva njemačkog jezika prije preseljenja.
Glas iz iskustva
Naš idući sugovornik bio je Hakan Demir, predstavnik SPD-a. Kao predstavnik treće generacije migrantske obitelji u Njemačkoj, on je govorio o svom osobnom iskustvu i o tome kako se Njemačka bavi pitanjima migracije i integracije. Uz to, posebno je naglasio problematiku nejednake raspodjele resursa u Njemačkoj, što svakako utječe i na migrante.
U školi i u susjedstvu
Posljednjeg dana posjetili smo Ernst-Reuter-Schule u berlinskoj četvrti Mitte te smo se tamo susreli s predstavnicima škole. Poseban naglasak stavljen je na šest tzv. razreda dobrodošlice namijenjenih učenicima koji su tek stigli u Njemačku i još ne poznaju njemački jezik. U tim razredima učenici prvenstveno usvajaju osnove jezika kako bi se što prije uključili u redovnu nastavu, uz uvjerenje da upravo kroz svakodnevni kontakt s vršnjacima najbrže razvijaju jezične vještine. Dok pohađaju razred dobrodošlice, postupno se uključuju i u pojedine redovne nastavne aktivnosti, poput tjelesne i zdravstvene kulture, čime se dodatno potiče njihova socijalna integracija.
Istog smo dana posjetili i Familienzentrum Nauener Platz, gdje smo saznali za praksu majki u zajednici (Stadtteilmütter), koje pomažu mladim majkama migranticama. Na kraju dana posjetili smo Safe Hub, ustanovu koja mladima pruža različite aktivnosti, poput edukativno-sportskih radionica, plesa, izleta, umjetničkih programa, ali i profesionalne orijentacije za mlade koji prelaze iz škole na tržište rada.
Pogled unaprijed
Zaključno, ovaj posjet dao nam je mnogo važnih uvida u različita područja integracije migranata, u pogledu obrazovanja i socijalnih politika, ali i mnoga kreativna rješenja za ove probleme, kao što su inicijative koje proizlaze iz zajednice (poput majki u zajednici i Safe Huba), ali i modeli u samim školama (poput razreda dobrodošlice). U svakom slučaju, tijekom ovog smo posjeta stekli mnoštvo korisnih znanja i iskustava, čije implikacije mogu biti korisne i za buduće djelovanje u Hrvatskoj. Vrijedna iskustva koja smo ponijeli sa sobom s ovog susreta obogatila su nas te će sigurno obogatiti i naš budući rad.
Ono što smo mogli vidjeti iz primjera njemačkih praksi, a što nedostaje u Hrvatskoj, jest sustavno djelovanje na svim razinama integracije. Kao što smo saznali, njemački zakonodavci fokusiraju se na inkluziju migranata već od vrtićkog obrazovanja, a zatim tijekom školovanja putem razreda dobrodošlice. Pruža se podrška i odraslim osobama, bilo kroz sustav ili kroz organizacije civilnog društva, u učenju jezika, pomoć u osnovnim vještinama potrebnim za snalaženje u novoj zemlji te kvalitetno provođenje slobodnog vremena za djecu i odrasle.
Iako u Hrvatskoj postoje vrijedne inicijative i udruge koje su usmjerene na pomoć stranim radnicima i migrantima, ono što smo mogli naučiti iz njemačkog primjera (unatoč nesavršenostima i izazovima s kojima se njihov sustav i sam bori) jest da je nužno ulagati u potporu migrantima svih dobi te koordinirati rad s njima u različitim životnim poljima. Sukladno tome, nužno je da donositelji odluka u Hrvatskoj međusobno surađuju te da se omogući pružanje sustavne podrške migrantima kroz sve faze obrazovanja, a onda nastavno na to i tijekom njihovog radnog staža. Uz to, naučili smo kako je za postizanje doista dobre kvalitete života važno imati i mjesto gdje djeca, ali i odrasli, mogu uživati u sportskim i zabavnim aktivnostima, koje im omogućavaju međusobno povezivanje, ali i povezivanje s lokalnom zajednicom. Ovakve aktivnosti važno je poticati kroz pružanje podrške organizacijama civilnog društva, koje u Hrvatskoj svojim radom već iskazuju značajan angažman u davanju potpore migrantima, a zasigurno bi mogle napraviti mnogo više uz jasnu podršku kako vlasti, tako i samih lokalnih zajednica.
