Kao nastavak aktivnosti SIRIUS projekta, 2025. godine objavljen je Sirius Watch Report, koji opisuje napredak 15 država uključenih u projekt, u području obrazovanja učenika migranata.
Izvještaj opisuje sam pristup obrazovanju migranata, ali i razvoj i implementacije politika i znanja vezanih za inkluzivno obrazovanje.
U izvještaju su procjenjivani i uspoređeni nacionalni obrazovni sustavi u 7 relevantnih dimenzija (Nacionalne strategije i politike za obrazovanje migranata, Politike upisa i praćenja obrazovanja, Ravnopravnost i sveobuhvatnost obrazovnih sustava, Potpunost i ravnopravnost pristupa i podrške u obrazovanju, Procjena pristiglih učenika migranata, Jezik i višejezično obrazovanje, Obuka učitelja:ica i profesionalni razvoj).
Podaci analizirani na razini svih uključenih država iznjedrili su nekoliko ključnih informacija. Najbolji rezultati u procjenjivanim dimenzijama vidljivi su u polju Ravnopravnosti i sveobuhvatnosti obrazovnih sustava, dok su rezultati bili uvjerljivo najniži u polju Obuke učitelja i profesionalnog razvoja, što potvrđuje ono što i sami učitelji i učiteljice neprestano dijele s nama – potrebu za dodatnim usavršavanjem i stjecanjem potrebnih kompetencija kako bi mogli podržati učenike migrante. Nadalje, u Izvještaju je naglašena važnost pristupa obrazovanju za sve migrante, pa tako i za one bez dokumenata, te poboljšanje sustava koji će spriječiti diskriminaciju. Među državama kojima se preporuča poboljšanje u ovom polju jest i Hrvatska, a naša zemlja je istaknuta i kao jedna od zemalja čiji sustav se trenutno brzo prilagođava na dolazak ukrajinskih izbjeglica.
Što se tiče podataka prikupljenih u Hrvatskoj, u Izvještaju je moguće zamijetiti kako se Hrvatska nalazi na 7. mjestu kada se usporede prosječni rezultati na svih 7 pregledanih dimenzija. Hrvatska ostvaruje izrazito dobar rezultat na dimenziji Procjene pristiglih učenika migranata, gdje je dobila maksimalan broj bodova, a odličan je i rezultat za dimenziju Ravnopravnost i sveobuhvatnost obrazovnih sustava. Ovi rezultati ukazuju na to kako u Hrvatskoj doista postoje dobre prakse vezane uz obrazovanje migranata – Hrvatska je u nekoliko kategorija navedena kao primjer dobre prakse. Naime, u Hrvatskoj su svim učenicima migrantima, i u osnovnim i u srednjim školama, dostupni satovi hrvatskog jezika te se njihove potrebe u učenju jezika redovito procjenjuju. Uz to, Ministarstvo može odobriti i dodatne sati, uz predviđenih 70 sati, onim učenicima kojima je to potrebno.
Međutim, postoje i neka polja na kojima bi Hrvatska još mogla poraditi – najniži rezultati su ostvareni u dimenzijama Obuka učitelja i profesionalni razvoj te Nacionalne strategije i politike za obrazovanje migranata. Stoga, podaci ukazuju na to da je u našoj državi potrebno učiteljima omogućiti dodatnu izobrazbu u vidu rada s migrantima (kako bi mogli učenicima pružiti individualiziranu potporu u učionici), ali i poraditi na planiraju sustavnog obrazovanja migranata na nacionalnoj razini, koje bi omogućilo osiguravanje resursa onim školama kojima su potrebni te donošenje usuglašenih odluka svih sudionika ovog procesa.
Forum za slobodu odgoja rezultate je prikupljao uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje je također pridruženi partner projektu. Pozivamo vas da više o rezultatima saznate u samom tekstu Izvještaja.
Autorica: Lucija Malčić
