„Dobro!”, „Super!”, „Pa ide…”, „OK, a ti?” – samo su neki od odgovora koje najčešće čujemo, ali i sami dajemo na ovo pitanje.
No kako ste uistinu? Što se sve zbiva u vama dok balansirate između administracije, svakodnevnih izazova u učionici, očekivanja usmjerenih prema radu učitelja, ali i privatnog života?
Često na pitanje o tome kako smo odgovaramo automatski i površno, tek da zadovoljimo formu i ostavimo dojam pristojnosti. Pritom rijetko doista zastanemo i osluhnemo što se u nama događa i jesmo li uistinu dobro.
U ulozi odgojno-obrazovnih radnika i radnica u kojoj svakodnevno usmjeravate mlade živote, od vas se očekuje posjedovanje brojnih kompetencija, stalna prilagodljivost, empatija i brza reakcija. U takvom je ritmu iznimno lako zaboraviti na brigu o sebi.
Vaš primarni fokus u školskom radu jesu djeca i njihova dobrobit, no prirodno je da im možete pružiti samo ono što i sami imate. Kada brinete o vlastitoj dobrobiti i emocionalnoj otpornosti, time i učenicima pružate živ primjer kako razumjeti vlastite emocije i graditi unutarnju snagu. Zato je briga o vlastitom mentalnom zdravlju prvi korak prema stvaranju sigurnog okružja u kojem svi mogu rasti.
Briga o vlastitoj dobrobiti u vašoj svakodnevnoj radnoj rutini počinje jednostavnim odlukama:
- Postavite jasnu granicu između posla i privatnog života – dopustite si reći „ne”, odložite zadatke za radno vrijeme i isključite obavijesti kad dan završi.
- Ne nosite sve sami – podijelite svoje izazove i osjećaje s kolegama, bližnjima ili u grupama podrške, jer razgovor oslobađa.
- Praznite napetost bez krivnje – izbacite stres kroz kretanje, osigurajte si vrijeme za pravi odmor i posvetite se praktičnim stvarima koje vas vesele.
Međutim, važno je naglasiti da briga o mentalnom zdravlju nije samo individualna odgovornost učitelja. Sustavna podrška i odgovornost školske ustanove ključne su za stvaranje okružja u kojem se radnici i radnice osjećaju sigurno i osnaženo. To je moguće u okružju koje:
- Poštuje granice privatnog i poslovnog vremena te osigurava jasnu podjelu posla, uloga i odgovornosti.
- Omogućuje redovite, dobrovoljne supervizije i stručna usavršavanja za razvoj vještina samopomoći i rada s ranjivim skupinama.
- Osigurava fizički prostor u kojem se djelatnici mogu odmoriti, družiti i pružiti si međusobnu podršku.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada), učinite jedan mali, ali važan korak: zastanite i pitajte sebe, svoje kolege, ali i svoje učenike – Kako smo uistinu? Pokrenite iskren razgovor u svojoj učionici i školi jer otvorenim razgovorom o emocijama i mentalnom zdravlju stvaramo prostor u kojem se i učenici osjećaju sigurno, prihvaćeno i osnaženo za brigu o sebi.
Pozivamo vas da u nastavku istražite ideje i materijale za rad s učenicima na temi mentalnog zdravlja i emocionalne otpornosti – vjerujemo da će ove aktivnosti biti osnažujuće i za vašu brigu o sebi:
Škole zajedništva: poglavlje 5.1. Zdrave strategije suočavanja s radnim stresom.
Protresi: radionica 5. Kako si? i mnoge druge radionice iz područja mentalnog zdravlja i razvoja emocionalne otpornosti; Vodič za postupanje u slučaju sumnje na poteškoće mentalnog zdravlja učenika i učenica te Kontakte koji mogu biti od pomoći
22 ideje za otpornost: radni listići za razvoj emocionalne otpornosti Važno je brinuti se o svom mentalnom zdravlju, Mitovi o mentalnom zdravlju i dr.
Tvoja supermoć: ideje za rad s učenicima na prepoznavanju emocija, emocionalnoj pismenosti i nošenju s teškoćama
