Nakon što su u Parizu završili pregovori o klimatskim promjenama, grupa organizacija civilnog društva u sklopu programa SEE SEP predstavlja Energetski model za Jugoistočnu Europu za 2050. godinu u formi internetske video igrice. Organizacije tvrde da zemlje Jugoistočne Europe mogu imati čišći, pravedniji i učinkovitiji energetski sustav.
Model je rezultat rada tima regionalnih organizacija civilnog društva koji je surađivao s međunarodnim stručnjacima. Predstavljen je u formi video igrice dostupne na internetu, koja svakome od nas dozvoljava da izaberemo vlastitu energetsku budućnost. Kreirajući svoju viziju energetske budućnosti, svatko tko isproba model moći će vidjeti opcije odabira energetskog razvoja Jugoistočne Europe.
“Informiranje javnosti o odlukama koje se tiču budućnosti njihovih energetskih sustava je iznimno bitno. Ova video igrica o energiji je izvrstan alat koji javnosti kompleksno pitanje objašnjava na jednostavan i zabavan način”, rekao je Janez Kopač, direktor Energetske zajednice, o Energetskom modelu za Jugoistočnu Europu za 2050. godinu.
Model nudi širok izbor scenarija, od nastavljanja trenutne prakse kojom se i dalje eksploatira sav postojeći ugljen, malo ulaže u energetsku učinkovitosti i ne investira se u obnovljive izvore energije, do scenarija koji je kompatibilan sa ciljevima EU-a i koji demonstrira da je tehnički izvedivo imati učinkovite i niskougljične energetske sustave. Upravo je drugi scenarij u skladu s ciljem Europske unije po kojem se staklenički plinovi do 2050. godine trebaju smanjiti za 80%. Kako demonstrira tehnička verzija modela, to se može odraditi i na ekonomičan način.
“Da bi se emisije stakleničkih plinova zaista smanjile, nužno je građane upoznati s činjenicom da je takva budućnost moguća i tehnički izvediva te da je ekonomski dostupna i isplativa. To ovaj model omogućava“, rekla je Maja Božičević Vrhovčak, izvršna direktorica DOOR-a.
Političari iz regije su se pridružili svjetskim liderima u Parizu kako bi pokazali svoju podršku pri pregovorima na globalnom sastanku o klimatskim promjenama. Oni bi trebali održati svoju riječ kada se vrate natrag u države regije, jer praksa pokazuje da aktivnosti vezane za borbu protiv klimatskih promjena u Jugoistočnoj Europi mahom ostaju samo na riječima. Pohvalna je izrada Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, ali je nužno i druge strategije i politike uskladiti s istom.
“Zemlje Jugoistočne Europe imaju izbor: mogu i dalje razvijati trenutni kratkovidni energetski model baziran na fosilnim gorivima ili započeti svoje putovanje prema održivom energetskom putu. Prvi korak u pravom smjeru bio bi da intenziviraju svoje predložene obaveze vezane uz klimatske promjene i počnu ih implementirati odmah”, dodala je Imke Lübbeke, voditeljica odjela za energetsku politiku i klimatske promjene pri Uredu za europsku politiku WWF-a.
