Ako se netko ne osjeća dobrodošlim ili prihvaćenim kao dio razreda, kako uopće može učiti?

– Terry Lamb, Sveučilište u Westminsteru

Prošlog smo mjeseca obilježili Europski dan jezika sudjelovanjem na međunarodnoj online konferenciji European Day of Languages 2026: Languages unite! – How languages shape inclusion. Konferencija je podsjetila na ključnu važnost prepoznavanja materinskog jezika učenika kao neizostavnog dijela njihova identiteta. Kroz uvažavanje i slavljenje jezične raznolikosti stvaramo okružje u kojem se svi učenici osjećaju prihvaćeno, što izravno utječe na njihov osjećaj pripadnosti i akademski uspjeh.

Promjena perspektive: Od prepreke do bogatstva

Iako višejezične učionice sa sobom nose stvarne izazove, ne smijemo ih promatrati isključivo kroz njih – važno ih je prepoznati i kao neprocjenjiv izvor bogatstva. Jezična raznolikost stvara priliku da učenici šire svoje vidike te razvijaju empatiju i prihvaćaju različitost. Stoga je važno za svakog učenika osigurati prostor u kojem se njegov materinski jezik poštuje, sluša i aktivno uključuje u rad. 

U hrvatskim školama, gdje je sve veći broj učenika kojima hrvatski nije materinski jezik, važno je podržati učitelje u stvaranju razredne kulture u kojoj raznolikost ne razdvaja, nego povezuje. U takvom razredu učenici dobivaju prostor njegovati vlastiti jezik kao dio identiteta. Time se jača osjećaj pripadnosti, iznimno važan za njihovu dobrobit i lakše usvajanje hrvatskog jezika. 

Korištenje višejezičnosti u razredu

Inkluzija počinje malim, ali snažnim koracima. Smjernice predstavljene na konferenciji mogu vam poslužiti kao inspiracija i praktičan oslonac za rad u višejezičnom okruženju: 

• Pozdravite razred na što više jezika: Isticanje i čitanje pozdrava na materinskim jezicima učenika potiče znatiželju kod svih učenika. Iskustva pokazuju da se djeca koja ranije nisu pokazivala interes za druge jezike počinju čuditi, zapitkivati i međusobno povezivati („Je li ovo tvoj jezik?”). Time od višejezičnog razreda dobrobit imaju svi.
• Učinite jezike vidljivima u učionici: Unesite materinske jezike učenika u sam prostor razreda – kroz višejezične plakate, natpise, rječnike ili izlaganje radova na njihovim jezicima. Kada učenici i vizualno vide svoj jezik u prostoru u kojem uče, osjećaju da su njihov identitet i kultura ravnopravno cijenjeni. No pritom valja izbjeći zamku tokenizma – plakati i natpisi ne bi smjeli biti isključivo ukras, već poticaj učenicima da svoj jezik aktivno koriste u zadacima, raspravama i izradi vlastitih rječnika.
• Toplina i opuštenost: Djeci je iznad svega potrebna nježnost, strpljenje i osjećaj sigurnosti, a ne dojam da su teret ili prepreka u nastavi. Tek kada osjete da su prihvaćena upravo takva kakva jesu, otvara se prostor za njihovo stvarno učenje i napredak.
• Dopustite miješanje jezika (translanguaging): Čest je strah da će miješanje jezika usporiti usvajanje jezika nastave. Međutim, istraživanja i praksa pokazuju da ne treba oduzeti jedan jezik da bi se brže usvojio drugi. Ako se učenik još ne može u potpunosti izraziti na hrvatskom, dopuštanje korištenja vlastitog jezika pomaže mu u razumijevanju i postupnom prijelazu.
• Spriječite osjećaj manje vrijednosti: Kada se učenicima brani govoriti njihovim jezikom, oni počinju doživljavati svoj jezik – a time i svoj identitet – kao problem. Prihvaćanjem njihovog jezika gradite njihovo samopouzdanje i šaljete snažnu poruku da je svaka kultura u vašem razredu jednako vrijedna.

Korisni resursi i podrška za rad u višejezičnoj učionici 

Izgradnja inkluzivne učionice proces je koji se oblikuje postupno, kroz svakodnevnu praksu i rad s učenicima. Kako biste na tom putu dobili svježe ideje i podršku, na poveznici možete istražiti resurse i alate predstavljene na konferenciji. 

Za širi uvid, na raspolaganju su i materijali SIRIUS projekta koji kroz istraživanja i prikaze dobrih praksi nudi koristan oslonac u radu s višejezičnim razredima.

Podsjećamo i na mnogobrojne videomaterijale te publikacije s dvojezičnim radnim listićima za podršku radu s učenicima iz Ukrajine, koje je Forum razvio u sklopu projekta Škole zajedništva / Школи спільнот. Ovi su materijali i metodološki pristupi izrazito primjenjivi i u radu s učenicima migrantima iz bilo kojeg drugog jezičnog i kulturnog okruženja.

Naposljetku, valja zapamtiti da obraćanje učeniku na njegovom materinskom jeziku nosi duboko poštovanje prema njegovu identitetu. Zašto je to toliko moćno, ponajbolje opisuju riječi Nelsona Mandele istaknute na konferenciji:

Ako s čovjekom razgovaraš na jeziku koji razumije, to odlazi u njegovu glavu. Ako s njim razgovaraš na njegovom jeziku, to odlazi u njegovo srce.

Autorica: Vanja Kožić Komar

Fotografija: Osnovna škola Vodnjan – Scuola elementare Dignano, Oboji svijet 2021.