Kao nastavak aktivnosti SIRIUS 3.0 projekta, u svibnju 2026. objavljen je novi Sirius Watch Report 2026, naziva Bridging the Gap: Strengthening Language Support and Multilingual Education, koji se ove godine fokusira na jezičnu podršku i višejezično obrazovanje učenika migranata u 16 europskih obrazovnih sustava, uključujući i Hrvatsku.
Izvještaj opisuje kako europski obrazovni sustavi pristupaju procjeni jezičnog znanja učenika migranata, pružanju podrške u učenju jezika nastave, jačanju prvog/obiteljskog jezika učenika te pripremi učitelja i učiteljica za rad u višejezičnim učionicama. Posebna je pažnja posvećena ne samo postojanju politika, već i njihovoj stvarnoj provedbi u praksi.
U izvještaju su analizirane četiri ključne dimenzije:
- procjena jezične kompetencije učenika migranata
- pristup jezičnoj podršci u jeziku nastave
- mjere za jačanje i promicanje prvog/obiteljskog jezika
- osposobljenost i kvalifikacije učitelja za rad s učenicima migrantima.
Podaci prikupljeni na razini svih uključenih država pokazuju da su najbolji rezultati vidljivi u dimenziji procjene jezične kompetencije. Svi obuhvaćeni obrazovni sustavi provode neki oblik procjene jezičnog znanja učenika prilikom upisa, a velika većina i sustavno prati njihov jezični napredak tijekom vremena.
Suprotno tome, najslabiji rezultati zabilježeni su u dimenziji osposobljenosti učitelja i učiteljica. Izvještaj naglašava da učitelji u većini zemalja nisu adekvatno pripremljeni za podučavanje učenika kojima jezik nastave nije materinski, dok je usavršavanje u području interkulturalnih kompetencija najčešće izborno, a ne obavezno. To se duboko podudara s onim što i sami učitelji i učiteljice često dijele s nama na mnogim zajedničkim susretima – da se u praksi često osjećaju prepušteni sami sebi i da im je podrška u obliku edukacija prijeko potrebna.
Gdje je Hrvatska?
Što se tiče Hrvatske, izvještaj ističe da je procjena znanja hrvatskog jezika za učenike migrante formalna i obavezna te se provodi prije ili prilikom uključivanja učenika u redovno obrazovanje. Pritom učenici s nedovoljnim znanjem jezika imaju zakonsko pravo na pripremnu nastavu hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati po ciklusu, s mogućnošću dodatnih ciklusa ako je to potrebno. Uz to, nakon što učenik uspješno završi pripremnu nastavu, temeljem istog pravilnika može mu se organizirati i dopunska nastava iz hrvatskog jezika.
Hrvatska je u izvještaju navedena i kao primjer dobre prakse za praćenje jezičnog napretka na razini škole kroz primjer Prve srednje škole Beli Manastir, gdje je nastavnica koristila online alat za suradnju kako bi pratila i podržala jezični razvoj učenika migranata.
S druge strane, izvještaj prepoznaje i jasna područja za napredak:
- Nakon pripravne nastave: U Hrvatskoj ne postoji nacionalno standardiziran sustav za daljnje praćenje jezičnog napretka učenika u redovnoj nastavi, već se to prati neformalno, na razini pojedinog predmeta.
- Obiteljski jezik i medijatori: Hrvatska nema poseban nacionalni ili regionalni program za jačanje prvog/obiteljskog jezika učenika migranata, niti sustavne mjere za uključivanje osoba migrantskog podrijetla u nastavničku profesiju ili dostupnost interkulturalnih medijatora u školama.
U tim dimenzijama bi sustavnija podrška mogla značajno doprinijeti boljoj i bržoj integraciji učenika migranata.
Forum za slobodu odgoja jedna je od 23 organizacije i ustanove iz Europe koje čine međunarodni konzorcij projekta SIRIUS 3.0. Podaci za izradu ovog izvještaja prikupljeni su uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje u projektu sudjeluje kao pridruženi partner. Pozivamo vas da više o rezultatima saznate u samom tekstu izvještaja.
