Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk
Mentorica: Gordija Marijan
Utjecaj čovjeka na prirodne ekosustave znatno je promijenio 75% kopnenog okoliša i oko 66% morskog te doveo mnoge životinjske i biljne vrste u opasnost od izumiranja. Gubitak bioraznolikosti izravna je posljedica ljudskog djelovanja, a u posebnoj su opasnosti kukci, čiju je ugroženost teško procijeniti, i to ponajprije oprašivači, a među njima najviše pčele.
Pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova i odgovorne su za biološku raznolikost i hranu. Prema podacima Europske unije, čak 84% biljnih vrsta i 76% proizvedene hrane ovisi o pčelama, što se procjenjuje na gospodarsku vrijednost od 14,2 milijarde eura godišnje. Broj pčela se smanjuje, a sve je više i problema s njihovim zdravljem. Broj oprašivača u Europi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine, a mnogi znanstvenici smatraju da je ključna bila pojačana upotreba pesticida neonikotinoida. Neupitno je da su uzroci smanjenja pčelinjih populacija intenzivna poljoprivreda i upotreba pesticida, nedovoljna količine hrane za pčele, virusi, napadi stranih invazivnih vrsta te promjene okoliša i gubitak staništa.
Pčele su bitne za okoliš i gospodarstvo, stoga Europski parlament želi usvojiti mjere za njihovu bolju zaštitu. U Europskoj uniji ima oko 600 tisuća pčelara i 17 milijuna košnica u kojima se godišnje proizvede oko 250 tisuća tona meda, po čemu je EU drugi najveći proizvođač meda i najveći svjetski uvoznik meda.
Strategije o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i bioraznolikosti koje predviđaju smanjenje uporabe pesticida za 50% te najmanje 25% poljoprivrednih površina za ekološku proizvodnju daju nadu da bi se ciljevi mogli ispuniti do 2030. Nova strategija za bioraznolikost, koja je povezana sa strategijom „od polja do stola”, kao ključni dio europskog zelenog plana bavi se glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste. Strategija o bioraznolikosti predviđa među ostalim sadnju tri milijarde stabala i zaštitu postojećih šuma koje su sastavni dio globalnog cilja održivog razvoja pod brojem 15, a koji se odnosi na očuvanje života na Zemlji.
Tijekom proučavanja načina očuvanja života na kopnu akcije vezane uz sadnju stabala i sprječavanje daljnjeg gubitka biološke raznolikosti inspirirale su nas na provedbu školskog projekta „To bee or not to bee“ s ciljem širenja svijesti o važnosti pčela i proučavanja načina kako ih možemo spasiti.
Sadnja stabala primjer je dobre prakse koju provodimo u sklopu ENO – Environment online globalne virtualne škole i mreže za održivi razvoj. Sadnja stabala organizirana je 21. rujna na Međunarodni dan mira i 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti te u listopadu, u sklopu akcije kolektivne sadnje stabala „Zasadi drvo, ne budi panj!”. Zasadili smo i Erasmus+, ENO, „To bee or not to bee“ stablo.
Učenici su tijekom studenog sadili lukovice te krajem siječnja i početkom veljače pratili rast cvijeća koje vole pčele. Sadnja cvijeća organizirana je radi podrške i rasta pčelinjih populacija. Tijekom listopada učenici su proučavali povijest pčelarstva i pčelarsku tradiciju Republike Hrvatske, a rezultate istraživanja predstavili su vršnjacima iz Portugala, Rumunjske, Poljske i Slovenije u sklopu Erasmus+ projekta „To bee or not to bee“ koji je održan krajem listopada u Polhovom Gradecu u Sloveniji. Projekt je nastavljen virtualno i tijekom sljedećih mjeseci u sklopu istoimenog eTwinning projekta. Tijekom siječnja i veljače učenici su proučavali bolesti koje prijete medonosnoj pčeli te opasnosti i prijetnje s kojima se susreću pčelinje populacije. Razmjena iskustava s Erasmus+ parterima koja je trebala biti održana početkom ožujka u Portugalu nažalost je odgođena zbog krize izazvane epidemijom COVID-19.
Učenici su tijekom prosinca izrađivali prigodne božićne i novogodišnje čestitke s motivom pčela. Povodom Dana Europe objavljene su učeničke fotografije i kolaži na temu šuma, bioraznolikosti i pčela. Također, učenici su sudjelovali u izradi novog loga za Erasmus+ projekt te loga Škole ambasadora Europskog parlamenta na temu pčele, koji je prigodno objavljen povodom Dana Europe. Snimljen je i objavljen i kratki video „Pčela“.
Učenici su tijekom travnja i svibnja izrađivali digitalne plakate s angažiranim porukama u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje 30. travnja, Svjetskog dana pčela 20. svibnja te Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 22. svibnja, a sve u okrilju proučavanja globalnog cilja broj 15, tj. očuvanja života na Zemlji.

Ovogodišnji Svjetski dan pčela, Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj zbog pandemije COViD-19 obilježili smo virtualno organiziravši videosusret učenika iz Krka s učenicima iz Vukovara, Slavonskog Broda, Supetra i Zadra sa zastupnicom u Europskom parlamentu Ružom Tomašić. Zastupnica je odgovarala na pitanja učenika o donošenju zakonskih prijedloga, europskom zelenom planu, očuvanju bioraznolikosti i zaštiti okoliša.
Učenici tijekom nastave na daljinu prate niz edukacija ENO IN EARTH SCHOOL PROJECT, koje virtualno provodi ENO program u suradnji s TED-Ed i UN Environment Programme (UNEP) u razdoblju od Dana planeta Zemlje do Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja.
5. lipnja 2020. obilježili smo Svjetski dan zaštite okoliša akcijom „Plant flowers and trees to save bees“. Sadnja cvijeća organizirana je radi očuvanja bioraznolikosti, poticanja ekološke osviještenosti te podrške i rasta pčelinjih populacija. Putem društvenih smo mreža uputili poziv školama uključenima u projekt Škole za održivu Europu kako bi se odazvale našoj inicijativi. Naši su učenici potaknuti na sadnju biljaka koje pčele vole na svojim okućnicama, vrtovima ili u teglice na balkonima. Učeničke fotografije vlastitog angažmana i raznih biljnih vrsta koje pčele vole objavljene su na našim društvenim mrežama s ciljem poticanja ekološke osviještenosti i djelovanja vršnjaka u vidu sadnje. https://sshkzkrk.wordpress.com/

Učenici su tijekom provedbe programa „To bee or not to bee“ poticani na aktivizam, kritičko mišljenje i kreativno izražavanje te su razvijali medijsku i digitalnu pismenost. Učenici su, upoznavši globalne ciljeve i istražujući globalni cilj br. 15 razvijali kritičko mišljenje i osobnu odgovornost nužnu za održivost. Promišljajući o uzrocima i posljedicama ljudskoga utjecaja na prirodu, razvijali su sve oblike mišljenja, osobito kreativnoga razmišljanja i rješavanja problema. Osnaženi su za preuzimanje odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu te su motivirani na djelovanje za dobrobit okoliša i svih ljudi. Djelovali su u svakodnevnom životu u skladu s načelima održivoga razvoja radi zaštite prirode i okoliša te su, osmislivši kreativne oblike djelovanja s ciljem održivosti usvojili mnoge ishode međupredmetne teme Održivi razvoj.
Učenici su tijekom provedbe programa poticani na aktivizam, kritičko mišljenje i kreativno izražavanje. Među učenicima ima i mladih pčelarica pa su one poučile svoje vršnjake o važnosti pčela i promovirale pčelarstvo otoka Krka.
Izradili su i slagalice (puzzle) na temu globalnih ciljeva održivog razvoja.
Učenica uključena u program napisala prigodnu pjesmu povodom Dana planeta Zemlje.
Ekoživot, život za nas
Slušajte, ljudi, što vam imam reći,
nove navike mi moramo steći.
Prestanite uokolo ostavljati smeće,
rupe u ozonu sve su veće.
Nema više svlačenja na plaži,
svoje tijelo suncu ne izlaži.
Opeći će te štetne UV zrake,
a onda će rak ispružiti svoje krake.
Virusi i bakterije imat će svoj pir,
na ovoj Zemlji nikad više mir.
Ostavi se mobitela i raznih zračenja,
Facebook kratica i njihovih značenja.
Na livadu izađi, tjelovježbe radi
udahni, izdahni, bubamari mahni.
Sjedilački način uništio je nas,
za zdrav život digni svoj glas,
uči, vježbaj, u radu je spas,
mudar čovjek nek´ dođe na vlast.
A Majčici Zemlji rane treba liječiti,
daljnje zagađenje svi moramo spriječiti.
Evo na Krk dođi na školovanje,
uzalud je sad svako jadikovanje,
mi imamo led žarulje i pametne klupe,
ekosvijest formirala je trupe,
e-punionice su naše štedionice.
Nikakav problem nama nije otpad,
kod nas ne postoji ni tuga ni jad,
s prirodom smo mi postigli sklad.
Djeluj lokalno, misli globalno,
prirodi ne budi dijete nezahvalno.
Lucija Kvasić, 2. G
Ova aktivnost je održana u sklopu projekta “Škole za održivu Europu” kojeg financira CROSOL: Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i Zaklada Solidarna iz projekta „Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.“